1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Stručnjaci ne ostaju u Nemačkoj

4. jul 2013.

Nemačkoj nedostaju lekari, negovatelji, stručnjaci za informacione tehnologije, inženjeri, ali i mnogi drugi radnici. Zato Vlada Nemačke pokušava da privuče radnu snagu iz inostranstva. Koliko je to uspešno?

https://p.dw.com/p/191tS
Foto: picture-alliance/dpa

Portparol Geteovog instituta Kristof Miher navikao je da broj učenika nemačkog jezika opada. Mnogi ljudi bi pokušali da savladaju jezik, a zatim odustajali nakon suočavanja sa komplikovanom gramatikom.

„U Geteovom institutu radim 20 godina i u prvih 18 stvari su stagnirale ili se broj učenika blago smanjivao. Mi smo se već navikli na to i pokušali sve da to promenimo. Mislim da je tek ova dramatična ekonomska situacija preokrenula stvari“, kaže Miher.

Zbog ekonomske krize, broj polaznika kurseva nemačkog na Geteovom institutu u poslednje dve godine naglo je porastao. Mladi stručnjaci iz Portugalije, Španije, Grčke i drugih zemalja u krizi uče taj jezik jer žele da nađu posao u Nemačkoj, gde je privreda još uvek snažna. Miherove kolege razvile su potpuno nov nastavni plan da bi privukle inženjere, lekare i negovatelje u Nemačku. U Grčkoj postoje i posebni popusti za nezaposlene mlade ljude koji uče po ceo dan. Geteov institut se retko reklamira, a kursevi su ipak puni, kaže Miher.

Provincija - pitoreskna, ali dosadna
Provincija - pitoreskna, ali dosadnaFoto: DW/Guilherme Correia da Silva

Frustrirani imigranti

Istovremeno, veliki broj onih koji uspeju da dođu u Nemačku, ubrzo se vrati kući, kaže Ulrike Hejcer-Prijem iz organizacije Fahkreftesiherung: „Oni se iz Barselone ili Madrida prijave za posao u malim nemačkim gradovima, u zabačenim mestima il provinciji. To je potpuno drugi kvalitet života, i sa tim čovek mora da se izbori.“

Istovremeno. prelazak u malu sredinu nije jedini razlog za povratak. Mladi profesionalci se osećaju izolovanim: „Iako se niko zaista time ne bavi, svi negde u glavi još uvek imamo sindrom gastarbajtera. Svest ljudi ovde mora da se promeni. Preduzeća moraju da shvate da te stručnjake treba podržati, da bi mogli da se integrišu. To znači da se oni povedu na fudbal, ili na pivo“, kaže Hejcer-Prijam.

Ali Elen Bomershajm iz jedne nemačke nevladine organizacije smatra da to nije dovoljno. Ona se takođe bavi stranim stručnjacima koji se vraćaju kući jer su u Nemačkoj frustrirani: „Glavni razlog je što ovde još uvek postoji stakleni plafon za ljude sa imigrantskom pozadinom koji žele da naprave karijeru“.

Ulrike Heitzer-Priem, stellvertretende Projektleiterin des Kompetenzzentrum-Fachkräftesicherung. Das RKW Kompetenzzentrum ist eine gemeinnützige Forschungs- und Entwicklungseinrichtung des RKW Rationalisierungs- und Innovationszentrums der Deutschen Wirtschaft e.V. und bundesweit aktiv. Das RKW Kompetenzzentrum wird vom Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie aufgrund eines Beschlusses des Deutschen Bundestages gefördert.
Ulrike Hajcer-PriemFoto: RKW Kompetenzzentrum

U to spadaju birokratske prepreke, poput onih oko priznavanja stranih diploma u Nemačkoj. Uprkos tome, mladi iz Španije i Portugalije uglavnom ne žele da se vrate kući, kaže Bomershajm. Privredna situacija je isuviše teška.

I tako mladi ljudi i dalje pune slušaonice Geteovog instituta. Ipak, da bi se u Nemačkoj osećali kao kod kuće, potrebno je više od poziva na pivo.

Autori: Naomi Konrad / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković