Suđenje Sanaderu nije izazvalo katarzu

"Suđenje stoleća“ i „majka svih afera“ samo su neki od naslova kojima su hrvatski novinari opisali proces u kojem se zbog pljačke državnih preduzeća sudi nekad omiljenom premijeru Ivi Sanaderu. Osim njega, na optuženičkoj klupi su još četiri osobe, ali i stranka koju je vodio – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), donedavno nedodirljiva politička organizacija koja se, prema optužnici, takođe izdašno okoristila javnim novcem. Iako se spoljnim posmatračima postupak protiv donedavno najmoćnijeg čoveka države i same stranke koja ju je stvorila čini dovoljnim razlogom za optimizam i povratak poverenja u pravosuđe, hrvatski građani ne misle tako.

Građanima važnija vlastita egzistencija

Politolog i dekan zagrebačkog Fakulteta političkih nauka (FPZ), Nenad Zakošek razlikuje reakcije građana od reakcija stručne javnosti i specijalista za demokratske institucije i pravnu državu. U razgovoru za Dojče vele objašnjava da je suđenje zakasnelo, ponajviše zbog političkih intervencija u sudstvu pa su građani skeptični i dopuštaju mogućnost da se bivši premijer, iako ga nedvosmisleno terete bivši saradnici koji su takođe optuženi, ipak nekako izvuče.

Suđenje je tako popravni ispit za pravosuđe, budući da su istraživanja koja je proveo FPZ pokazala da se hrvatskim sudovima ne veruje što i nije teško razumeti s obzirom na brojne slučajeve korumpiranih sudija. „To je hipoteka koje treba biti svjestan, no događaji u zadnje tri godine pokazuju da Državno odvjetništvo i niz sudova mogu djelovati neovisno“, kaže Zakošek.

Drugi veliki razlog ravnodušnosti treba potražiti u opštoj društvenoj depresiji i zabrinutosti za ekonomsku situaciju i posledice krize čiji je uzrok delom i korumpirana Sanaderova vlast. Javnost je, kaže ovaj politolog, prihvatila da Vlada deluje odvojeno od pravosuđa za koje se očekuje da konačno funkcioniše samostalno. Otuda je većina očekivanja usmerena prema garnituri premijera Zorana Milanovića od koje se i nakon prvih 100 dana vladavine još uvek očekuje rešenje teške ekonomske situacije i dobar način raspoređivanja tereta izlaska iz krize.

Korumpirane strukture i dalje netaknute

Novinar i autor knjige „Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku“, Dražen Rajković takođe smatra da suđenje Sanaderu nije izazvalo katarzu ni prelomni trenutak optimizma u Hrvatskoj, prvenstveno zbog straha i neizvesnosti za vlastitu egzistenciju. „Suđenje Sanaderu teško 31 milijun kuna ni na koji način ne može pokriti štetu koja je nastala u njegovom šestogodišnjem mandatu, a koju sam procijenio najmanje na 100 milijardi kuna“.

Ovaj autor za Dojče vele kaže da istraga još nije ni dotakla korupcijsku hobotnicu bivšeg premijera te tvrdi da su „glavni igrači“ i dalje na sceni. „S druge strane slabe države su oligopoli, banke, financijski moćnici i jaki građevinski lobiji koji su izvukli velike dividende iz ugodnog poslovanja sa Sanaderom. Nitko od njih nije odgovarao, a ta struktura i dalje postoji. Stoga stvarno ne znam od kuda bi građani crpili optimizam“, kaže Rajković.

Za razliku od suzdržanih hrvatskih građana, strani mediji u suđenju ipak vide klicu pozitivnih promena, no to je, smatra profesor Zakošek, zato što su njihove interpretacije bliže reakcijama stručne javnosti i analitičara koji se bave funkcionisanjem demokratskih institucija. „Ako je Hrvatska po ičemu slična drugim balkanskim zemljama, a možda i postsocijalističkim zemljama istočne Europe, onda je to endemična korupcija i zloporaba vlasti od strane vladajućih elita.“ Situacija je možda i gora u nizu zemalja istočno i južno od Hrvatske, no Hrvatska se u ovom trenutku ipak izdvaja po činjenici da je dovela u pitanje taj model zloupotrebe vlasti i stvorila temelj za zaokret u ponašanju vlasti među pripadnicima političkih elita.

Suđenje Sanaderu postavlja standarde za regiju

U zemljama bivše Jugoslavije postoji navika praćenja hrvatskih medija, posebno državne televizije, no suđenje Sanaderu se, kaže Zakošek, prati s posebnom napetošću. Prema podacima iz država nastalih raspadom bivše federacije zaključuje da je model zloupotrebe vlasti u njima sličan hrvatskom zbog čega misli da sudbina Sanadera i ljudi koji su bili uključeni u ilegalno izvlačenje novca iz državnih prduzeća može biti vrlo instruktivna za te zemlje. „Bilo da se radi o političarima koji moraju vidjeti da će na kraju ipak doživjeti primjerenu sankciju, bilo da se radi o građanima koji će imati dojam da se ipak nešto može promijeniti“.

Iako se u zemljama regiona s pažnjom prate događaji „u susedstvu“, Rajković misli da se taj odnos nije bazirao na preuzimanju dobrih iskustava, već je više odgovarao staroj narodnoj poslovici „neka i susedu crkne krava“. „Međutim, ako je uhićen premijer tranzicijske zemlje koja ima datum ulaska u Europsku uniju, a sve ostale, izuzev Slovenije, pretendiraju na isti status, to ne može ostati bez odjeka“, smatra autor knjige „Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku“.

Autor: Siniša Bogdanić

Odg. urednica: Ivana Ivanović