1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sudbina Nemaca u Belgiji

Štampu prelistao Filip Slavković22. novembar 2007.

Nemački dnevni listovi danas posvećuju pažnju temama Kosovo, Hrvatska, Belgija...

https://p.dw.com/p/CQKs
Nemci-Valonci koji govore nemački?Foto: AP GraphicsBank/DW

Tradicionalni «Frankfurter algemajne cajtung» ustanovljava da se do rešenja za status Kosova gotovo sigurno neće doći dogovorom:

«Evropskoj uniji ne preostaje ništa drugo nego da preuzme odgovornost i pripremi se na rešenje koje međunarodno-pravno ne bi bilo tako precizno. Plan B podrazumeva da Kosovari proglase nezavisnost, u principu prihvate Ahtisarijev plan i da ih priznaju Sjedinjene Države i većina članica Evropske unije. Za slanje misije Unije na Kosovo, koja je odavno spremna a koju bi činili međunarodni predstavnik i oko 1.500 policajaca, državnih tužilaca i sudija, dovoljna bi bila rezolucija Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. Rusija je sada svesna da ne može tek tako da blokira rešenje.»,

objašnjava ovaj konzervativni dnevni list iz Frankfurta na Majni. Regionalni «Tagespost» pažnju posvećuje izborima u Hrvatskoj:

«Premijer Ivo Sanader je modernizovao privredu, učvrstio poziciju svoje zemlje u spoljnoj politici i sve podređuje cilju, pristupu Evropskoj uniji. Sanader, koji je studirao u Insbruku, nije nikakav balkanski zabušant. Na parlamentarnim izborima u nedelju odlučivaće se da li će Hrvatska nastaviti ovakvu uspešnu politiku. Alternative kursu koji vodi skromni demohrišćanin Sanader nisu baš privlačne. Značile bi ili povratak evroskeptičnom nacionalizmu koji bi državu samo izolovao ili skretanje u levo koje bi pretio da podeli ovu katoličku zemlju.»,

uveren je ovaj dnevnik iz Vircburga. Nedeljnik «Cajt» analizira nesuglasice između Flamanaca i Valonaca u Belgiji pa u svetlu straha od raspada ove federalne države ukazuje na specifičnu sudbinu Nemaca koji su u njoj takođe uticajna etnička grupa:

«Na istoku Belgije živi 73.000 građana koji govore nemački i ustavom su priznati kao manjina sa širokom autonomijom ali se uglavnom ograđuju od svega nemačkog iako, recimo, gledaju nemačku televiziju. Žestoko su se i jednoglasno, s druge strane, pre pet godina pobunili protiv tvrdnje premijera Valonije Žan-Kloda fan Kovenberga da su Valonci koji govore nemački. Od kako je u Belgiji 10. juna počela kriza, nemački radio BRF i nemačke novine Grenc-cajtung izveštavaju naglašeno suvoparno i argumentovano. Njihovoj manjini čitava debata uopšte ne odgovara. Ona se u federalnoj Belgiji oseća dobro. Nemačko stanovništvo se ne meša u veliki sukob Flamanaca i Valonaca mada je svesno da bi moralo da se prikloni ovima drugima. Za privredu, poljoprivredu i infrastrukturu njihovih, istočnih kantona nadležna je, naime, valonska vlada. Pristupanje Nemačkoj ni u kom slučaju ne dolazi u obzir.»,

ukazuje u današnjem izdanju ovaj levoliberalni nedeljni list iz Hamburga. Gotovo sve dnevne novine u Nemačkoj komentarišu polovinu mandata vladajuće velike koalicije koju čine hrišćanske demokrate i socijaldemokrate a često se usredsređuju na debatu o spoljnoj politici zemlje koju od nedavno, zbog odnosa sa Pekingom, vode šef diplomatije i novi vicekancelar Frank-Valter Štajnmajer i kancelarka Angela Merkel. O tome nekada prestonički «General ancajger» kaže:

«Ovaj sukob je izuzetno opasan. Kada kancelarka uz sve političke počasti primi Dalaj Lamu a ministarstvo spoljnih poslova – istupajući kao portparol industrije koja je zabrinuta za svoje poslove – izražava veliku zabrinutost zbog toga, može se steći utisak da Berlin ne vodi jedinstenu spoljnu politiku. Nejedinstvo u politici prema Kini – za koje je kancelarkina partija takođe odgovorna jer stalno ističe Indiju kao alternativu – potkopalo bi ugled zemlje. Ni Merkel ni Štajnmajer ne bi smeli da se igraju vatrom. To ne sme da se shvati kao spoljnopolitički dodatak koalicionim prepucavanjima i natezanjima jer je u pitanju ozbiljna debata o ciljevima borbe za ljudska prava.»,

upozorava ovaj konzervativni dnevnik iz Bona. Dok takođe nadregionalni «Hamburger abendblat» ističe:

«Možda je pitanje da li je Tibet teritorijalni deo Kine zaista škakljivo. Ne bi, međutim, trebalo da se postavlja pitanje da li nemačka kancelarka ima pravo, čak i obavezu, da primi 14. Dalaja Lamu, poglavara jednog potlačenog naroda koji uživa veliki međunarodni ugled. To što ju je njen ministar spoljnih poslova zbog toga javno kritikovao unutrašnjepolitički gledano je besmisleno. A s obzirom na stanje ljudskih prava na Tibetu i već daleko odmaklo istrebljenje prastare tibetanske kulture to je prilično sramotno.»,

zaključuje ovaj liberalni list iz Hamburga.