1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svađa sestara Čejni

20. novembar 2013.

Jedna kćerka bivšeg američkog potpredsednika živi u lezbejskom braku. Druga kćerka nije imala nikakav problem sa tim – dok se nije kandidovala za Senat, piše nemačka štampa.

https://p.dw.com/p/1ALLS
Foto: picture-alliance/dpa

„Dik i Lin Čejni (fotografija gore), koji su osam godina bili američki potpredsednički bračni par, poznati su po tome što surovom žestinom odgovaraju na (najčešće levoliberalne) kritike. Od prošle nedelje, njih dvoje mogu samo bespomoćno da gledaju kako njihove dve kćerke Liz (47 godina) i Meri (44 godine) jedna drugu javno optužuju za klevetanje, oportunizam i izdaju. Povod za svađu je istopolni brak u kome Meri od pre godinu dana živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom Heder Po. Meri i Heder imaju jednog sina, jednu kćerku – i blagoslov roditelja. Samo je Liz, otkako se kandidovala za političku funkciju, istupila iz saveza tolerantnih. U konzervativnoj televizijskoj emisiji Foks njuz sandej, Liz Čejni je rekla da ne deli mišljenje svoje sestre o istopolnim brakovima i dodala da veruje u tradicionalnu definiciju braka. Na to joj je sestra odgovorila preko Fejsbuka rečenicom: Liz, to nije tek neka tema oko koje se ne slažemo – u tome grešiš – i nalaziš se na pogršenoj strani istorije.“

Velt piše da se Liz Čejni kandidovala za jedno od dva mesta u Senatu koja pripadaju Vajomingu, saveznoj državi iz koje potiče njena porodica. I to u okviru internih izbora među Republikancima, na kojima joj je glavni protivnik jedan dugogodišnji prijatelj porodice. Dnevnik dalje prenosi da Liz želi da osvoji naklonost pristalica pokreta Čajanke, a u njihovu sliku sveta se homoseksualni brakovi - ne uklapaju. „Bivši potpredsednik, koji je nekada izazivao strahopoštovanje kao onaj koji vuče konce iza Džordža Buša mlađeg, uvek je bio ponosan na svoje neprijatelje kojima je ponekad izdašno poklanjao municiju – kao onda kada im je u Gornjem domu doviknuo: Go: fuck yourself! – Ovaj put su Dik i Lin Čejni ostali zabrinjavajuće blagi, na primer kada su u jednoj izjavi o Liz naveli: Liz se prema svojoj sestri i porodici uvek odnosila sa ljubavlju i poštovanjem, kao što i treba da bude…“

Meri Čejni je na Fejsbuku o svojoj sestri napisala i ovo: „Liz je bila gošća u našoj kući i sa našom decom je provela mnogo vremena i praznika. Kada smo se (Heder i ja) venčale, nije oklevala da kaže koliko je srećna zbog nas… kada je sada čujem da ne podržava naše pravo na brak, onda to smatram - u najmanju ruku – uvredom.“ „Amerika se“, navodi Velt, „za kratko vreme pokrenula u pravcu prihvatanja istopolnih partnerstava i njihovog pravnog izjednačavanja sa heteroseksualnim partnerstvom. U jednoj anketi Ej-bi-si njuza i Vašiongton posta 34 odsto ispitanih Amerikanaca je bilo za istopolne brakove, što je porast za čak 22 odsto u odnosu na 2009. Sam Dik Čejni je 2011. rekao da više nema nikakvih problema sa istopolnim brakovima. […] Ali Liz ima. Ili se bar tako predstavlja. Pogotovo kada treba da dobije političke poene u konzervativnom Vajomingu.“

Dik i Lin Čejni na kongresu Republikanaca 2004. u Njujorku
Dik i Lin Čejni sa porodicom na kongresu Republikanaca 2004. u NjujorkuFoto: picture-alliance/dpa

„Privatno je političko“, piše o istoj temi berlinski dnevnik Tagescajtung i navodi da je taj moto koji je nastao 70-ih godina „ostvaren na dramatičan način u jednoj od najpoznatijih porodica Sjedinjenih Američkih Država […] o čijoj svađi sada diskutuje pola nacije. List citira Heder Po koja je napisala: „Pitam se kako se Liz oseća kada ideo od savezne države do savezne države i pri tome vidi da je njena porodica u jednoj saveznoj državi priznata i zaštićena a u drugoj nije. Da, Liz, u 15 saveznih država i Vašingtonu – ti si moja jetrva.“ Tagescajtung prenosi i da je Liz Čejni rekla da je prema svojoj sestri Meri i njenoj partnerki uvek gajila „saosećanje“. „Na to su se Meri i njena partnerka još više uvredile – s pravom: onaj ko odbacuje homoseksualne brakove, odbacuje i homoseksualne ljude jer su – to što su. Onaj ko prema njima gaji saosećanje, proglašava ih bolesnim.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković