1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sveže milijarde za Grčku

22. jul 2011.

Grčka će dobiti još najmanje 109 milijardi evra, kako bi skratila svoj dug od 340 milijardi, odlučeno je na sastanku u Briselu. Uz to, kamata je snižena sa 4,5 na 3,5 odsto, a period otplate duga produžen na 30 godina.

https://p.dw.com/p/121VH
Jorgos Papandreu zadovoljan raspletomFoto: dapd

Glavna poruka jučerašnjeg vanrednog samita lidera evrozone jeste da je odbranjena finansijska stabilnost ovog bloka. Na prvom mestu, ponuđeno je rešenje za grčki dužnički problem: „Postigli smo dogovor o novom programu pomoći kako bismo u potpunosti pokrili finansijski jaz, što će biti finansirano od strane EU i MMF. Dogovorili smo se da smanjimo interesne kamate za dužničke zajmove i da produžimo vreme za otplatu dugovanja na najmanje 15 do 30 godina“, izjavio je predsednik Saveta EU Herman van Rompej, dodavši da su se banke obavezale da će pomoći Grčkoj na dobrovoljnoj osnovi, ali i da će učešće privatnog sektora biti ograničeno samo na Grčku.

Evropski Maršalov plan za Grčku

Odlučeno je da se formira i radna grupa koja će služiti jačanju privrednog rasta u Grčkoj, kroz podršku u primeni reformi i usmeravanje strukturnih fondova: „To je, zajedno sa programom za Grčku, ono što zovemo evropskom vrstom Maršalovog plana, gde ćemo tražiti od zemalja članica i Evropske investicione banke da daju svoj doprinos“, naglasio je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

NO FLASH Brüssel Eurozone Europa Griechenland Papandereou Barroso Van Rompuy
Papandreu, Van Rompej i BarosoFoto: dapd


Od Grčke se očekuje i da u potpunosti sprovede usvojene mere fiskalne konsolidacije. Grčki premijer Jorgos Papandreu kaže da ovakav plan predstavlja održiv put za Grčku i olakšanje tereta za grčki narod: „Mi Grci smo ponosni kreativni ljudi i jedino što tražimo jeste mogućnost da napravimo velike i duboke promene u našoj zemlji kako bi bili postojana, pravna zemlja privrednog rasta i novih radnih mesta.“

Odbranjena evrozona?

Evrozona je fokusirana i na jačanje „odbrambenog zida“ kroz mere zaštite od širenja krize. Tako je odlučeno je da će mehanizam za održanje finansijske stabilnosti biti fleksibilniji kroz dodatne mere predostrožnosti, rekapitalizaciju banaka i intervenciju na tržištu u vanrednim situacijama. Odlučeno je i da se smanji preterano oslanjanje na spoljne kreditne rejtinge.

„Svim ovim odlukama pokazali smo da nećemo oklevati u odbrani naše monetarne unije i naše zajedničke valute. Kada evropski lideri kažu da će uraditi sve što je potrebno kako bi spasili evrozonu, oni to zaista i misle“, zaključio je predsednik saveta EU, Van Rompej.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odg. urednik: Nemanja Rujević