1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svetska privreda i nafta

Karl Zavadcki26. septembar 2005.

Uragani "Katrina" i "Rita" na jugu SAD jasno su pokazali kako je svetska privreda osetljiva na prirodne pojave. Posebno su to osetili funkcioneri Medjunarodnog monetarnog fonda i Sveteske banke koji susinoc zavrsili svoje godisnje zasedanje u Vasingtonu. Uragani su unistili veliki broj rafinerija i naftnih crpki, sto je dovelo do drasticnog povecanja cene nafte. Po misljenju grupe G7, to jest, ministara finansija i sefova nacionalnih banaka sedam najrazvijenijih zemalja, konstantno visoka cena nafte predstavlja jedan od glavnih rizika za svetsku privredu.

https://p.dw.com/p/BAdU
Sa demonstracija protiv rata u Iraku u Berlinu, 2003.
Sa demonstracija protiv rata u Iraku u Berlinu, 2003.Foto: AP

Svetska privreda bi zbog nafte lako mogla da se nadje u velikim neprilikama. Ministri finansija i predsednici centralnih banaka, ne samo velikih zapadnih industrijiskih država, već skoro svih zemalja sveta su na svojoj godišnjoj skupšitni uočili su i nazvali pravim imenom ovu opsnost. Medjutim to ne znači da je time opasnot i otklonjena.

Jer kratkoročno i srednjoročno gledano – alternative nema .Bez nafte privreda ne funkcioniše.Medjutim vremena jefitne nafte su prošla.

I to ne zato što nafte ima malo, niti zbog naftne krize koja je izbila iz političkih razloga, već zbog velikog porasta potražnje u Kini i Indiji s jedne i deficita u američkoj energetici s druge strane.

Aktuelno povećanje cena nafte uzrokovano je greškama i propustima u Americi, koje su zbog prirodnih katastrfoa izašle ne videlo.Na primer u SAD u poslednjih 30 godina nije izgradjena ni jedna rafinerija mada je potržanja konstantno rasla.Problem je rešavan uvozom derivata, dakle benzina i dizela iz Evrope i Azije.To znači da nestšice u Americi automatski dovode do povećanja cena ovih proizvoda na drugim kontinentima.Drugačije rečeno, potrošači u Evropi plaćaju za raspinčki odnos Amerikanca prema energiji.

Statistički , Amerikanc dnevno potroši 11 litara nafte a evropljanin samo 5.Kada bi se amerikanci ugledali na evropljane mogli bi da samnje potrošnju nafte za 8 miliona baerla dnevno.

Gledajući iz tog ugla, ministri finansija i predsednici centralnih banaka neumesno su odgvorili na energetsku krziu time što su zahtevali da se potegnu naftne rezve i da se u drastično poveća proizvodnja sirove nafte.Proizvodnja će i onako da se poveća, zbog povećane potržnje iz Indije i Kine.Medjutim u velikim industrijskim zemljama, mora se početi sa štednjom efiksnijim korišćenjem nafte.U nemačkoj je to na priemr odavno zvanična poltika.I ta poltika, u koju spadaju i visoki porezi na potrošnju energije – je upešna.

S obzirom da rezerve nafte nisu bezgranične, ne može se kratkoročno i srednjoročno rešenje problema tražiti u povećanju prozivodnje već u štednji tedrgocene sirovine i razvoju obnovljivih izvora energije.

Tu pre svih moraju da se pokrenu SAD, koje trenutno troše četvrtinu sveukupne svetske proizvodnje nafte.Tako gledano, ova krza , izazvana prirodnim katstrofama ima i pozitivan aspekt:Povećanje cena nafte će u Evropi podstaknuti razvoj alterntivnih izvora energije i tako samo još povećati njenu tehnološku prednost u ovoj oblasti.Povećenje cena će naterati i ameriku da promeni svoje ponašnje.Jer ,zbog nafte , u neprilikama mogu da se nadju i velike privrede .