1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svi Mubarakovi trikovi

3. februar 2011.

Mubarak je prvo pokušao da proteste zaustavi policijom. Zatim je povukao policiju da bi izazvao haos podstican od strane pripadnika snaga bezbednosti u civilu. A sada sledi novo iznenađenje sa njegove liste trikova.

https://p.dw.com/p/QxpP
Miting i kontramiting u KairuFoto: AP

Povodom zaoštravanja sukoba u Kairu list Velt analizira situaciju u Egiptu i piše:

„Otvoreni sukob pokazuje da prelaz u novu epohu neće proteći bez trvenja i da se režim još nije predao. Ono što se dogodilo na trgu Tahrir nije narodni ustanak protiv narodnog ustanka. To je nova etapa u Mubarakovoj borbi za preživljavanje. Vlada očigledno sledi dobro proračunatu strategiju eskalacije. Diktator je prvo pokušao da demonstrante zaustavi brutalnošću policije. Zatim je, prošlog petka, povukao policiju iz gradova kako bi izazvao haos, haos koji su uveliko podsticali pripadnici snaga bezbednosti u civilu. Sada sledi sledeće iznenađenje sa liste trikova diktatora.

Prilično je izvesno da oni koji su protiv demonstranata išli sa kamilama i konjima nisu obični građani koji su se spontano odlučili na protivdemonstracije. Prilikom kontrole dokumenata vojnici su utvrdili da je među ’protivdemonstrantima’ bilo mnogo pripadnika snaga bezbednosti. Reč je o batinašima koje su platile vlasti i trebalo je da stvore utisak građanskog rata. Cilj je bio da se diskredituju protivnici režima, a armija navede da interveniše u korist vlade.

Neizvesno je da li će nasilje ubrzati pad vlade ili ga odložiti, sve zavisi od ponašanja vojske. Ona može da se odluči za represiju i vojnu diktaturu ili da smeni Mubaraka i bude garant (reda) u prelaznom periodu. Svaki zapadni političar koji ima telefonski broj generalštaba u Kairu sada bi trebalo da se dohvati telefonske slušalice“, piše „Velt“.

Zapad suviše dugo oklevao da se odrekne Mubaraka

Ägypten Kairo Proteste Demonstranten Polizei Flash-Galerie
Brutalnost policije bila je samo prvi korak Hosnija MubarakaFoto: AP

List Berliner cajtung poredi previranja u arapskom svetu sa previranjima na istoku Evrope 1989. godine i piše:

„U prelomnoj 1989. Zapad je reagovao neposredno, jasno i sa empatijom. Podržao je opoziciju, jer je na zastavama imala ispisane vrednosti Zapada: slobodu, demokratiju, pravnu državu. U solidarnost nije bilo ni najmanje sumnje. Egipćani to dobro znaju. Sa žaljenjem i neshvatanjem posmatraju kako se Zapad, kako oni vide, čvrsto drži diktatora Mubaraka. Zapad je suviše dugo oklevao da u Egiptu jasno stane na stranu onih koji se bore upravo za njegove slobodarske vrednosti i ne žele ništa različito od onog što imaju građani na Zapadu: dobar život u slobodi“, piše „Berliner cajtung“.

List Frankfurter algemajne cajtung komentariše ponašanje Vašingtona:

„To što predsednik Obama nije javno zatražio Mubarakovu ostavku, nego je o tome razgovarao sa njim telefonom, ukazuje na američku dilemu: obzir prema savezniku–autokrati koji je godinama služio američkim geopolitičkim ciljevima, s jedne strane i, sa druge, simpatije prema onima koji su se pobunili protiv represivnog režima i zahtevaju slobodu i demokratiju, dakle osnovne vrednosti za SAD. Sada je Obama stao na njihovu stranu strahujući od gubljenja kredibiliteta. Prekasno? Događaji u Iranu pre više od trideset godina koji su se završili uspostavljanjem islamističkog režima za Amerikance su upozorenje i opomena, ma kako bile različite istorijske okolnosti“, piše „Frankfurter algemajne cajtung“.

Neutoljiva žeđ za ličnim podacima

Datenerfassung an Flughäfen Passagierdaten
Evropska unija bi da skuplja sve lične podatke putnika, čak i one na unutrašnjim linijamaFoto: picture alliance/dpa

Povodom odluke Brisela da se čuvaju podaci o putnicima koji avionom dolaze na područje Evropske unije, ili odlaze sa njega, a za dve godine i oni o putnicima unutar Unije, list Miteldojče cajtung piše:

„Da li je trošak u bilo kakvoj razumnoj vezi sa povećanjem bezbednosti? U krajnjoj liniji, putnici se ionako kontrolišu na graničnim prelazima na aerodromima. Pouka iz terorističkih napada u SAD jeste da problem nije bio nedostatak podataka, nego to što ono čime se raspolagalo nije na odgovarajući način analizirano. Ne vidi se da će Evropa bolje proći sa najnovijom pomamom za skupljanjem podataka“, upozorava „Miteldojče cajtung“.

Tom temom se bavi i list Ostze cajtung koji piše:

„Žeđ za stalno novim podacima očigledno je neutoljiva. Sada bi Evropska unija da sakuplja sve lične podatke, čak i one na unutrašnjim linijama. Naravno, sve je to sa plemenitim ciljem: kako bi se sprečili teroristički napadi. Ali, ceo poduhvat nije ništa drugo nego džinovsko skladištenje podataka. Može biti da će se tako ući u trag i nekome ko je sumnjiv. Ali to nije dovoljno, bar ne u Nemačkoj, da bi se opravdalo tako duboko zadiranje u privatnost građana. Plemenitim ciljevima u odbrani od terorizma ne mogu se pravdati sve mere i nisu potrebni ’stakleni putnici’ kako bi se stalo na put teroristima. Čemu onda služe razne tajne službe? Godinama propovednici mržnje nesmetano deluju u javnosti – čemu sada odjednom generalna sumnja u sve putnike u vazdušnom saobraćaju“, piše „Ostze cajtung“.

Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković