Titov 'Galeb': do starog gvožđa i nazad

"Ja nisam nikakva komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja 'Galeba' volim kao brod i bila bi šteta da propadne", rekao mi je pomorski kapetan Željko Matejčić, koji godinama na mrtvom vezu čuva 'Galeba' s kojim je nekadašnji jugoslavenski predsednik Josip Broz Tito krstario morima trećeg sveta gradeći pokret nesvrstanih i na kojem je u Jadranu primao svetske državnike i ondašnje džet-setere.

Brod na kojem se godine 1956. začela ideja o pokretu nesvrstanih, koju su kasnije zajedno s Titom uobličili egipatski i indijski lideri Naser i Nehru, godinama propada privezan u brodogradilištu 'Viktor Lenac' u Rijeci.

Ostaje u Hrvatskoj?

Danas (17.4.) Trgovački sud u Rijeci odlučiće o raspisivanju licitacije za 'Galeba' - brod dugačak 116,7 metara, nosivosti 1930 tona. Brod će dobiti novog vlasnika, a to će najverojatnije biti grad Rijeka. Kako je 'Galeb' proglašen kulturnim dobrom, država i grad imaju prednost pri kupovini. "Nastojat ćemo da brod ostane u Rijeci u našem vlasništvu", rekao je za Dojče vele uoči licitacije riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Stotinu i dvadeset metara dugi 'Galeb' je procenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđena je svota od 150.000 dolara. "Ukoliko uspemo na licitaciji brod bismo obnovili i uredili ga kao svojevrsni muzej usidren u riječkoj luci. Uz muzejski na brodu bi bio i komercijalni dio - konferencijska sala, ugostiteljski objekti ... Ukoliko bismo našli partnera i osposobili ga za plovidbu brod bi leti plovio kao velika luksuzna jahta, a zimi bio usidren kao muzej", kaže Obersnel.

'Galebova' sudbina paradigma Titove politike

Brod 'Galeb' je paradigma sudbine Titove politike: Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat, te je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Đenovi 1938. godine i bio namenjen za prevoz južnog voća. Hitlerova mornarica ga je preuredila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je, kao ratni plen, izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu.

Bio je dio Titovog imidža: nazivan je „brodom mira“, s njim se plovilo u državničke posete i na njemu su se primale značajne osobe kao što su bili Vinston Čerčil, Nikita Hruščov, Mahatma Gandi, Gamal Abdel Naser, Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Sofija Loren ...

Kapetan prešao u Hrvatsku mornaricu

Nakon Titove smrti 1980. u njegovoj kabini nije nitko spavao, otprilike kao što i u Jugoslaviji nitko nije zaseo na njegovo mesto nespornog lidera. 'Galeb' je bio školski brod kroz koji su prolazili pitomci iz svih delova bivše Jugoslavije - sve do rata početkom devedesetih. Tada su ga napustili Slovenci i Hrvati, a kapetan je bio Dragan Miro Jurić koji je prešao u Hrvatsku mornaricu. "Bilo bi suludo ratovati protiv vlastitog naroda", kaže Jurić koji je ponosan što je bio zapovednik 'Galeba'. "To su ipak mogli biti samo najsposobniji pomorci", kaže on.

Kada se u ratu 1991. i 1992. Jugoslavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskih voda i 'Galeb' je bio sastavni dio njene flote. Na njemu su 1991. godine s oficirima JNA pregovarali italijanski admirali o prestanku napada na Dubrovnik. Međunarodno poznatom "brodu mira" nije uspelo stvoriti mir u tom ratu.

Titov brod kupio Grk

S ulaskom kapitalizma i kapitala osiromašeni naslednici starih partizanskih boraca su prodavali njihova odlikovanja, pa nije čudo što je i 'Galeb' bio na prodaju: za 750.000 dolara američki Grk, brodovlasnik Džon Pol Papanikolau kupio ga je u Crnoj Gori 2000. godine. Bio je već vlasnik Onazisove jahte 'Kristine O.' koju je renovirao u riječkom brodogradilištu 'Viktor Lenac'.

I 'Galeba' je doveo u Rijeku s namerom da kao i 'Kristina O.' bude uređen u ploveću rezidenciju čija bi nedeljna zakupnina iznosila više od pola miliona dolara. Bilo je predviđeno da luksuzna jahta za pedesetak putnika ima kabine-salone od 50 kvadratnih metara, kongresnu dvoranu i bazene. No, poslovi su Papanikolau krenuli loše, na 'Galebu' u Rijeci nije ništa urađeno, Grk je ostao dužan za vez stotine hiljada dolara i zato će slavni 'Galeb' na bubanj. Kako je u međuvremenu brod proglašen kulturnim dobrom i ako Papanikolau otkupi svoj dug i dobije nazad brod s njim neće moći iz hrvatskog dela Jadrana.

Za obnovu potrebni milijuni

Trgovački sud u Rijeci ovaj brod slavne prošlosti prodat će po ceni starog gvožđa. Očekuje se da će mu početna cena biti oko 150.000 dolara. No, kupca pravi troškovi očekuju tek nakon kupnje. Premda kapetan Matejčić kaže da su 'Fiatovi' motori iz 1937. godine u odličnom stanju, ako se želi da brod bude luksuzan i da može ploviti trebalo bi uložiti između 30 i 40 miliona evra. Za skromniji plan da bude vezan u luci, da jednim delom bude muzej, a jednim delom da se komercijalno iskorištava, biće potrebno manje: pominje se svota od pet do deset miliona evra.

Apsurdno je da je Titova politika propala deset godina nakon njegove smrti, a da je on pre nekoliko godina u anketama u zemljama bivše Jugoslavije bio proglašavan najvećom ličnošću 20. veka. Riječki gradski oci iz Socijaldemokratske partije shvatili su kakav ugled uživa Tito i žele da od 'Galeba' naprave muzej. Tako će Hrvatska verojatno dobiti prvo novo spomen-obeležje Titu nakon što je u zemlji od 1990. godine i pada komunizma porušeno 3.500 spomenika i spomen-obeležja koji su podsećali na Tita i njegove partizanske antifašističke borce. Do sada su Titovi spomenici - osim onog pred rodnom kućom u Kumrovcu koji je miniran, a zatim brzo obnovljen - završavali u starom gvožđu, a njegov brod će se sad iz starog gvožđa početi pretvarati u - spomenik.

Autor: Goran Vežić

Odgovorni urednik: N. Briski