1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tvorci Ustava traže njegovu izmenu

13. januar 2011.

SNS je predala u Skupštini preko 300.000 potpisa građana koji su u podržali njihovu inicijativu da se smanji broj narodnih poslanika, kroz promenu Ustava. O ovoj temi nema ni najelementarnijeg konsenzusa.

https://p.dw.com/p/Qrdi
I naprednjaci i demokrate su za promene, ali ne iste prirode
I naprednjaci i demokrate su za promene, ali ne iste prirodeFoto: picture-alliance/ dpa

Srpska napredna stranka sakupila je preko 300.000 potpisa za inicijativu da se broj narodnih poslanika smanji sa 250 na 125. Zamenik predsednika SNS Aleksandar Vučić kaže da je reč o borbi „protiv političkih privilegija“, te da ta stranka zahteva i da se smanji broj ministara na 12 do 15, ukine funkcija državnih sekretara i ugasi 100 od 130 državnih agencija. Prema računici narodnjaka, na ovaj način bi se godišnje uštedelo 300 do 500 miliona evra.

Nema konsenzusa o promeni Ustava

Većina stranaka vladajuće koalicije takođe se zalaže za promenu Ustava, ali nema konsenzusa o tome šta i kako treba da se menja. Predsednik Boris Tadić je više puta pominjao smanjenje broja poslanika i promene Ustava, ali njegova stranka sada smatra da je to mnogo kompleksnija tema od načina na koji je tretiraju naprednjaci. Članica Predsedništva DS Nada Kolundžija ocenila je da naprednjaci neće uspeti u nameri da se zbog broja poslanika menja Ustav. „Mislim da to rade isključivo zbog toga što pokušavaju da održe svoje stranačko i biračko telo aktivnim, a i sami znaju da ta akcija, tako izvedena, nema nikakav efekat sa stanovišta priželjkivanog rezultata“, rekla je juče Kolundžija.

Za ustavne promene zalažu se Ujedinjeni regioni Srbije, čija je stožerna stranka G17 plus. Osnovna ideja URS je regionalizacija i suštinska decentralizacija zemlje, između ostalog i formiranjem sedam „političkih“ regiona. Liberalno-demokratska partija, koja je pored Lige socijaldemokrata Vojvodine jedina vodila antireferendumsku kampanju u vreme donošenja Ustava 2006. godine, takođe je uverena da su promene potrebne, ali u delu koji se odnosi na ljudske i manjinske slobode, evropske integracije, decentralizaciju, vraćanje imovine i izvorne prihode opština, reformu političkog sistema.

Zanimljivo je da su danas za promenu Ustava mnogi od onih koji su ga pre četiri godine pisali ili podržavali – Nikolić i Vučić, DS, G17 plus, SPO. Dosledni su ostali DSS, SRS i SPS koji su otvoreno rekli da neće podržati inicijativu naprednjaka. Predsednik socijalista Ivica Dačić izjavio je da neće podržati promene Ustava Srbije koje vode stvaranju dvopartijskog sistema: „Nemam nameru da podržavam promene izbornih zakona ili Ustava da bih pomogao Demokratskoj stranci i Srpskoj naprednoj stranci da stvore dvostranačku Srbiju“, rekao je Dačić za RTS.

Inicijativa nije bezazlena

Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je priča o promeni najvišeg pravnog akta otvorila Pandorinu kutiju. „Na tu inicijativu su se nakačili i mnogi drugi koje SNS ne bi rado videli na istom frontu. Od SPO-a, pa do različitih gej-lezbo udruženja. SNS je tu malo olako uleteo u tu priču, ponovo razbuktao polemike, iritirao DSS, i otvorio sumnjičenja da to rade u nekom dosluha sa DS. Ne verujem da tu ima nekog dogovora barem ne po tom pitanju i u ovom trenutku“, izjavio je Vukadinović za B92.

Za promenu Ustava, potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini Srbije.

Autorka: Jelena Kulidžan (dw, beta, rts, b92)

Odg. urednik: Nemanja Rujević