1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U bečkim vrtićima zabranjen Deda Mraz

Beč, Emir Numanović8. decembar 2008.

Od kako je uprava grada Beča, pre dve godine „kostimiranim muškarcima“ zabranila pristup gradskim vrtićima, ne jenjava protivljenje toj odluci od strane demohrišćana i katoličke crkve.

https://p.dw.com/p/GBT2
Muškarcima kostimiranim u Deda Mraza zabranjen ulaz u bečke vrtiće
Muškarcima kostimiranim u Deda Mraza zabranjen ulaz u bečke vrtićeFoto: picture-alliance/ dpa

„Zabranu ulaska u vrtiće nema sam Deda Mraz. Zabranu imaju samo nepoznati, kostimirani muškarci. I mislim da se sa time slažu i roditelji. Oni vrtiću moraju da veruju, a mi ne želimo da ostavimo utisak da u ovoj ustanovi deci tek tako mogu da prilaze potpuno nepoznati muškarci“, objašnjava Hermina Brunovski, vaspitačica vrtića u sedmom bečkom okrugu.

Uprava grada na taj način decu, dakle, želi da zaštiti. Deda Mraz u Austriji može da postane bilo ko. A pre nego što kandidat obuče crveno-beli kostim, niko ne proverava ni njegovo obrazovanje ni njegove sklonosti, pa je tako nemoguće konstatovati i eventualnu seksualnu nastranost, objašnjavaju u gradskoj upravi.

Deca glume Deda Mraza
Deca glume Deda MrazaFoto: dpa

Uticaj doseljenika?

Iako mera zvuči kao isključivo zaštitno-pedagoška, politički analitičar Klaus Kogler smatra da je gradsko veće, zabranu Deda Mraza u bečkim vrtićima, uvelo i iz drugih razloga.

„Zvanični razlog jeste zaštita dece, ali se za vreme diskusije u gradskom parlamentu takođe moglo čuti da sva deca u vrtićima moraju da se osećaju dobro i da nikome ništa ne sme biti nametnuto.“

S tim u vezi, važno je dodati, kaže Kogler, da socijaldemokrate većinu u gradskom parlamentu poslednjih godina zadržavaju zahvaljujući glasovima doseljenika, različitih nacija i različitih veroispovesti.

Protesti demohrišćana

Za razliku od onog predratnog, u bivšoj SFRJ, sa kojim su zimske radosti stizale bez izričitih verskih obeležja, Deda Mraz se u Austriji zove Nikolo, odnosno Nikolaus, poklone donosi u noći na Svetog Nikolu, a na njegovoj biskupskoj kapi ucrtan je veliki zlatni krst.

Da li je problem i to što na stoji krst?
Da li je problem i to što na kapi stoji krst?Foto: picture-alliance/ dpa

Upravo tu, kako sami kažu, „hrišćansku tradiciju starog kontinenta“ žele da zaštite konzervativni austrijski demohrišćani, koji su i ove godine, a uz podršku predstavnika katoličke crkve, organizovali proteste protiv zabrane Deda Mraza u bečkim vrtićima.

„Do juče smo diskutovali o krstu u učionicama, danas raspravljamo o Deda Mrazu u vrtićima, a sutra ćemo možda, ko zna, raspravljati i o samom Božiću. Smatramo da su te tradicije važne, da su deo identiteta i da decu podsećaju na njihovo poreklo“, smatra jedna od učesnica protestnog skupa.

U gradskoj skupštini kažu da će zabrana Deda Mraza u vrtićima sigurno ostati na snazi, a da su brige demohrišćana pomalo paranoične. Nikome nije u cilju ukidanje bilo kakvih tradicija, kažu bečke socijaldemokrate, Austrija je demokratsko, sekularno društvo, a to znači da su državne i verske institucije jednostavno razdvojene.