1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U borbi protiv gusara

K. Grabenrajh, J. Šolc23. decembar 2008.

Nemačka fregata "Karlsrue" od juče i zvanično patrolira Adenskim zalivom kako bi pomrsila račune gusarima. "Karlsrue" plovi u okviru međunarodne misije "Atalanta". U misiji je trenutno 250 mornara Bundesvera

https://p.dw.com/p/GLlV
Gusari u Adenskom zalivu i kako ih suzbijati: treba li se upuštati u borbu? Koliko se sme rizikovati? Šta sa zarobljenim gusarima? Sve su to pitanja koja se još rešavajuFoto: picture alliance/dpa

Da li ministar pomorcima nosi vreću poklona dan pre Božića - ne zna se, ali da postoji niz otvorenih pitanja - sasvim je jasno. Šef misije Ulrih Kirš kaže: „Ako se pogleda naoružanje pirata – reč je o najmodernijem oružju i brzim čamcima – jasno je da je u pitanju opasan zadatak i da može doći do borbenih dejstava“.

Ovlašćenja mornarice – u tajnosti

Ratna mornarica ima široka ovlašćenja, ali ih ministarstvo drži u tajnosti. U krajnjem slučaju dozvoljena je upotreba sile, ali ne i potera za piratima – cilj je zastrašivanje i odvraćanje. Ako ipak dođe do najgoreg, gusarski brodovi mogu biti i potopljeni i ministar odbrane Franc Jozef Jung kaže: „Cilj je da se onemoguće napadi gusara, ali ako dođe do takve situacije naša mornarica je spremna. Imamo timove koji su obučeni za borbu sa piratima i oni će delovati“.

„Poruka“ gusarima – ili i nešto više od toga?

Franz Josef Jung in Dschibuti
Nemački ministar odbrane Franc Jozef Jung sa mornarima Bundesvera u Džibutiju, odakle su oni isplovili ka SomalijiFoto: AP

Pre svega, štitiće se brodovi Svetskog programa za hranu koji prevoze humanitarnu pomoć i pojedini trgovački brodovi. Međutim, kritičari smatraju da je misija Atalanta – sa šest ratnih brodova i tri izviđačka aviona – manje-više simboličkog karaktera. Prema procenama ministarstva odbrane bilo bi potrebno 500 ratnih brodova kako bi se zaštitilo ogromno područje duž obala Somalije i susednih zemalja. Poslanik zadužen za vojna pitanja Rajnhold Robe smatra da će misija imati bar psihološki uticaj i kaže: „Mislim da je dobro ako se upućivanjem ratnih brodova piratima uputi poruka da mogu biti potopljeni“.

EU razmatra modalitete suđenja gusarima

Ostaje nejasno šta sa eventualno zarobljenim gusarima. Vlada je spremna da im sudi u Nemačkoj samo ako povrede nemačke interese – napadnu njene građane ili brodove. Za poslanika Zelenih Jirgena Tritina to ni izdaleka nije dovoljno: „Oni moraju biti izvedeni pred sud u redovnom postupku i ako je to moguće samo u nemačkom sudu tu im se mora i suditi“. Vlada se zalaže za međunarodno rešenje i ministar spoljnih poslova Frank Valter Štajnmajer kaže: „Evropska unija sada pregovara sa drugim zemljama koje bi bile spremne, i u stanju su da sprovedu sudski postupak“.

Somalia Außenminister Ali Ahmed Jama in der UNO Piraterie-Gipfel
Ministar spoljnih poslova Somalije Ali Ahmed Džama, deo vlasti koja je to samo formalno, u Ujedinjenim nacijama izlaže probleme oko gusaraFoto: PA

Rešenje situacije – u rešenju problema Somalije

Nemačka mornarica neće napadati matične brodove gusara kao što traže liberali. Pripadnici Bundesvera neće učestvovati ni u akcijama na pljačkaše na kopnu. Šef misije Ulrih Kirš kaže: „Ukoliko se ne borimo protiv uzroka, a oni nisu na moru, nego na kopnu, onda će to biti veoma duga misija. Pirati se mogu reorganizovati, oni rade kao preduzeće. Novac koji zarade ulažu u to preduzeće „piraterija“ i nabavljaju sve bolje oružje. Pre ili kasnije moramo razmisliti gde je uzrok problema, a on je u Somaliji i tamo se mora i rešavati“, smatra Kirš. Ali, to ne bi trebalo očekivati u skoroj budućnosti. Međunarodna zajednica bespomoćno i pasivno već 15 godina posmatra raspad Somalije.

Povezanost sa organizovanim kriminalom

Trenutno, u rukama somalijskih pirata je 250 pomoraca na nekoliko desetina otetih brodova. Prema podacima međunarodnog pomorskog biroa u Londonu samo ove godine u vodama oko Roga Afrike bilo je više od 90 piratskih napada, otkupnina iznosi u proseku od milion do dva miliona dolara, novac se donosi na oteti brod i tamo isplaćuje piratima. Međutim, ko sve – osim pirata – ima koristi od tog novca? Rodžer Midlton, stručnjak za Somaliju iz londonskog instituta Četem haus smatra da su pirati povezani sa organizovanim kriminalom: „Mnogi napadaju bilo koji brod, ali sasvim sigurno mnogi imaju veze u drugim delovima sveta. Mnogi pirati pominju veze na bliskom istoku, u Evropi ili severnoj Americi".

Gusarenje mnogima koristi

Fregatte Karlsruhe
Fregata "Karlsrue" - deo međunarodnih patrola u Adenskom zalivuFoto: picture-alliance/dpa

Nema sumnje da je piraterija posledica rasula u Somaliji u poslednjih 17 godina. Polovina Somalijaca zavisi od pomoći spolja, veliki broj ljudi gladuje i otkupnina za otete brodove veliko je iskušenje. Midlton kaže: „Kad god bude otet neki brod pokreće se cela mašinerija u priobalnim gradovima. Mnogi tvrde: ja vodim pregovore, ja sam pravni savetnik, ja sam ovo ili ono. Mnogi žele da se okoriste uspehom pirata“.

U igri korupcija državnih službenika

I državni službenici su povezani sa piratom, naročito u provinciji Puntland na severoistku Somalije. „Imajući u vidu plemensku povezanost među piratima, jasno je da su podmićeni i ljudi iz administracije Putlanda, kao i predstavnici federalnih prelaznih vlasti", kaže Midlton. Kadrim Kudrati, vlasnik brodarske kompanije koja prevozi humanitarnu pomoć u Somaliju i čiji su brodovi takođe bili meta napada, uveren je takođe da su pirati povezani sa vlastima i kaže: „Niko ne pokazuje nameru da nam pomogne, mada smo svuda tražili pomoć. Svi znaju gde pirati odvoze otete brodove, ne znam zašto vlada ništa ne čini“.