1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U Briselu pocinje prolecni samit Evropske unije

Alen Legovic8. mart 2007.

Pod Predsednistvom nemacke kancelarke Angele Merkel u Briselu veceras pocinje prolecni sastanak na vrhu Evropske Unije. Tradicionalno ovaj sastanak šefova država i vlada 27 zemalja clanica Evropske unije posvecen je ekonomskoj i socijalnoj politici. No ovoga puta kancelarka Merkel na sami vrh dnevnog reda postavila je zaštitu životne sredine i klime.

https://p.dw.com/p/B8Me
Merkel: centralna tema Samita, zastita klime i zivotne sredine
Merkel: centralna tema Samita, zastita klime i zivotne sredineFoto: AP

Koje li slucajnosti, danas u Briselu pocinje dvodnevni sastanak na vrhu Europske Unije – i to na 8. mart – medjunarodni dan žena – i to pod Predsedništvom jedne žene – nemacke kancelarke Angele Merkel. No ova slučajnost nece biti samo razlog za slavlje. Dnevni red samita je više nego brizantan.

Zaštita klime i životne sredine centralna tema

«Verujem da je ovaj prolećni sastanak Evropskog saveta važan za Evropu i svet. Ovaj sastanak mora preduzeti akcije oko tema koje se ljudima nalaze na srcu i koje su odlučujuce za buduce generacije», naglasio je pre početka samita predsednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

Centralna tema je kako zaštititi klimu i životnu sredinu. Nemacko Predsedništvo želi da obaveže sve zemlje članice da do 2020. godine ispuštaju 20% manje gasova koji izazivaju efekt staklene bašte, zatim da postignu 20% više efikasnosti oko energije i te da dosegnu 20% udela iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

“Mi ne možemo voditi evropsku bitku protiv globalnog problema, prema tome, mislim da Evropa može biti primer drugima, Evropa se mora obavezati, ali nakon toga Evropa ima dobre izglede da udje u dijalog s drugim zemljama koje takodje treba da daju svoj doprinos”, kaže Merkel.

Druga velika tema je energetska politika i tu je glavna tacka završetak stvaranja unutrašnjeg energetskog tržišta. Evropska komisija ponovo upozorava na potrebu podele energetske mreže i proizvodjaca energije. Osim toga šefovi država i vlada razgovaraće o energetskoj zavisnosti zemalja članica. Nadalje, Unija ce kako bi povecala svoju sposobnost konkuretnosti, raspravljati o merama za smanjenje birokratije. Do 2012. godine opterecenje administracije trebalo bi se smanjiti za jednu cetvrtinu, a to bi – kako smatraju strucnjaci - rezultiralo u dodatnom ekonomskom rastu od oko 1,4%.

Sadržaj Berlinske deklaracije sa ili bez Evropskog ustava?

I na koncu Berlinska deklaracija. Njemacka kancelarka Angela Merkel raspravljace sa svojim kolegama o sadržaju Berlinske deklaracije kojom ce se za dve nedelje u Berlinu vrednovati i proslaviti 50. rodendan od potpisivanja Rimskih sporazuma. Još uvek je sporno hoce li se u deklaraciji spomenuti Evropski ustav ili ne.

Predstojeca rasprava o energetskoj politici i zaštiti klime ostaje vrlo kontroverzna. O planu da se zacrtaju obavezujuci ciljevi za korišćenje obnovljivih izvora energije mnogi šefovi država i vlada zemalja clanica ne žele ni da čuju. Popis protivnika planova kancelarke Merkel je dug, a seže od Francuske i Finske, preko Poljske, Estonije pa sve do Grcke. Pojedine zemlje debatu žele iskoristiti kako bi nuklearnoj energiji dali još veci prostor i znacaj.

Merkel želi i mora biti uspešna. Kako ce joj to uspeti bez pravih partnera i velikog pritiska interesnih grupa na primer mocne nemacke autoindustrije koja masivnim lobiranjem pokušava spreciti oštro smanjenje CO2, ostaje pitanje na koje do petka cekamo odgovor, a predsednik Barroso je s pravom na kraju ukazao:

«Ove nedelje oči sveta bice uprete na sastanak Evropskog saveta – i to od Vašingtona preko Moskve do Pekinga i svi ce posmatrati jesmo li zaista verodostojni kada govorimo o sigurnosti snabdevanja energije i zaštite klime».