1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U paklu Kapgrasovog sindroma

4. decembar 2012.

Zvuči kao horor film. Članovi porodice i bliski prijatelji, pretvaraju se u „dvojnike“ i to niko ne primećuje sem ljudi sa Kapgras sindromom. Oni prolaze kroz pakao, a sve zbog psihijatrijskg i neurološkog poremećaja.

https://p.dw.com/p/16vWi
Foto: picture-alliance/dpa

21-godišnja Amerikanka prilično je vezana za svoju majku. Najmlađa je od šestoro dece. Iako studira i dalje živi u kući kod roditelja. Najednom se sve promenilo. Majka je delovala isuviše distancirano, da je mlada Amerikanka počela da veruje da ju je zamenila dvojnica.

Ono što na prvi pogled deluje kao scena iz nekog naučno-fantastičkog filma, zapravo je veoma ozbiljan mentalni poremećaj. Naime, osobe sa Kapgras sindromom veruju da su im najbliži zamenjeni dvojnicima. Bilo da je reč o roditeljima, deci ili prijateljima. Ljudi sa ovim poremećajem imaju pogrešnu predstavu o realnosti, žive u tzv. „monotematskoj zabludi“. Doduše, to je jedini simptom sa kojim se suočavaju. Problem nastaje onog trenutka kada krene rasprava sa okolinom, šta je realnost, a šta ne. Pacijenti su prilično tvrdoglavi, a uz to nisu u stanju sami sebe da uvere u realnost, koja ih okružuje. „Žena izgleda kao tvoja majka, živi u istoj kući kao tvoja majka, zna sve ono što i tvoja majka“, to su argumenti kojim se ova mlada Amerikanka suprotstavlja svom psihijatru.

Nije šizofrenija

Situacija se vremenom pogoršava, jer priča o dvojniku počinje najpre sa jednim članom porodice. Kako vreme prolazi, svi članovi porodice u očima obolele osobe, doživljavaju istu sudbinu. Velika trauma za pacijenta, priča Karol Berman, psihijatar sa Njujorškog univerziteta. „Oni koji su vam najbliskiji postaju stranci“, kaže Bermanova, ističući kako u svetu ima svega par stručnjaka za ovaj sindrom.

Kapgras sindrom se često povezuje sa šizofrenijom, a vrlo retko to na kraju i jeste. „Jedna od stotinu osoba je zaista šizofrena. S druge strane, među šizofreničarima pet odsto ima onih koji pate od ovog sindroma“. Sa prvim takvim slučajem susrela se pre desetak godina. Jedna pacijentkinja joj se požalila, kako veruje da je njen muž zamenjen dvojnikom. U slučaju mlade studentkinje, najverovatnije je reč o šizofreniji, koja se najčešće javlja kod osoba u dvadesetim. I tu nastaje problem, jer se o Kapgras sindromu malo zna, pa ga je teško odvojiti o šizofrenije.

Najnovija naučna istraživanja bi to mogla da promene. Naime, postoje jake indicije da se na snimku nervnog sistema obolele osobe mogu primetiti oštećenja mozga, koje ukazuju na Kapgrasov sindrom. Oštećenje se odnosi na vezu centra koji obrađuje vizuelne informacije i dela mozga nadležnog za emocije. U prevodu to znači, ispred sebe vidite osobu koju poznajete, ali njena pojava u vama ne izaziva nikakvu emociju, a da pri tome znate da bi trebalo da bude drugačije. Tako nastaje uverenje o postojanju „dvojnika“.

Uzrok – fiziološko stanje mozga

Istovremeno, odgovor na pitanje kako do oštećenja mozga uopšte dolazi glasi – fizičkom povredom. Ako se na vreme otkrije i leči, do sindroma neće doći ili ako je do njega već došlo, nestaće vremenom. Međutim, ako je reč o kombinaciji sa šizofrenijom, na kompjuterskoj tomografiji uočljiva je veća aktivnost zadnjeg dela mozga u odnosu na prednji. Bermanova veruje da će ova otkrića pomoći u lečenju osoba sa Kapgrasovim sindromom. „Sada je konačno postalo jasno da ovakve bolesti izaziva fiziološko stanje mozga.“ Ali ipak je reč o prvim koracima. Uprkos pomenutim snimcima, sindrom se može dijagnostikovati samo klinički.

Druga loše vest je što još uvek nema ni odgovarajućeg leka. Sindrom može biti savladan, samo ukoliko se tačno utvrdi uzrok povrede, a time i oštećenja. Ali nova saznanja značajno pomažu u lečenju ove bolesti i neurolozima i psihijatrima. Udruženim snagama specijalista, moguće je pravovremeno stati na put Kapgras sindromu. Nadu ulivaju i nove tehnologije. Ako se ovim tempom dalje budu usavršale, za jedno 30 godina biće moguće, pacijenta poslati na skeniranje mozga, i odmah na osnovu snimka utvrditi, da li je reč o sindromu Kapgras ili ne.

Autor: Jakov Leon (ard)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Symbolbild Depression Trauer
Foto: Fotolia/X n' Y hate Z