U porastu etnička distanca u Crnoj Gori

Gradjani Crne Gore najteže prihvataju da oni sami ili njihova djeca ulaze u brak sa pripadnicima drugih nacija. Sa Romima bi to uradili svega 18, Albancima 22, Hrvatima 34, Bošnjacima 37, Srbima 80, a sa Crnogorcima 86 odsto ispitanika, pokazalo je istraživanje podgorickog Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Ali, ako bi brak nekako i “progutali”, gradani ove zemlje ne bi nipošto željeli da na rukovodeüem mjestu u državi vide nekog drugog osim etniökog Crnogorca.

Komentator nezavisnog nedjeljnika "Monitor" Andrej Nikolaidis je u izjavi za RDW rekao da podaci o etničkoj distanci ne iznenadjuju, odnosno da su oni samo objava onoga što je svih ovih godina u Crnoj Gori bilo očigledno.

“Dobro je da se više ukida taj sistem hipokrizije po kojem je ovo multietničko i multikonfesionalno društvo.

Etnička distanca je dakako ogromna. To je evidentno. Etničke grupe gotovo da ne žele nikakav kontakt sa drugim etničkim grupama i najrade bi se potpuno odvojile i živjele mimo njih.”

A crnogorski zvaničnici nastojali su od izbijanja sukoba sa bivšim srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, 1997. godine, da prikažu Crnu Goru kao “oazu mira i multietničke demokratije na Balkanu”. Navodena je sjajna tradicija skladnih medjunacionalnih odnosa, još od vremena kralja Nikole, te isticano da su manjine, koje čine četvrtinu stanovništva ove države, potpuno integrisane u politički i društveni život.

Medutim, niz incidenata na političkim skupovima, kulturnim manifestacijama i sportskim priredbama pokazali su da su etničke predrasude duboko ukorjenjene u crnogorsko društvo, dok je ovo istraživanje potvrdilo da se one povećavaju!

Podatak da čak 52 odsto gradjana Crne Gore ne želi da živi u istoj državi sa Albancima i Romima (koji ukupno čine oko deset odsto stanovništva ove zemlje) dovoljno o tome govori.

U Crnogorskom helsinškom komitetu za ljudska prava (CHK) smatraju da je to posljedica nedovoljnog medusobnog poznavanja, te finiša rješavanja statusa Kosova.

Konstatujući da je ova anketa ozbiljno upozorenje za sve, lider Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori (DS u CG) i poslanik u republičkom Parlamentu Mehmet Bardhi je za naš radio kazao da crnogorske vlasti sada “moraju da prilaze rješavanju medunacionalnih problema, pogotovo rješavanju albanskog pitanja, statusa Albanaca u Crnoj Gori, realizovanju njihovih prava u ovoj državi. Znači, ne samo pojedinačnih nego i kolektivnih na teritorijama gdje oni žive kao autohton narod i na nivou cijele Crne Gore."

On je dodao da bi to trebalo ugraditi u novi ustav Crne Gore, čija je izrada u toku.

Isto je očekivanje i lidera opozicione Srpske liste i Bošnjačke stranke.