1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U potrazi za lekom za Alchajmer

3. februar 2012.

Najčešća forma demencije je Alchajmerova bolest. U Nemačkoj Dva istraživačka centra rade na novim otkrićima: Nemački centar za neurodegenerativna obolenja i Istraživački centar Cezar.

https://p.dw.com/p/13wMc
Telesno, oboleli na početku deluju još zdravo
Telesno, oboleli na početku deluju još zdravoFoto: picture alliance / dpa

Alchajmerova bolest se prilično razlikuje od drugih oboljenja nervnog sistema: ona uništava pamćenje obolelog, objašnjava Gabor Pecold, lekar u Nemačkom centru za neurodegenerativne bolesti: „Dakle vrlo jednostavne stvari: Gde sam parkirao, kada sam poslednji put bio u kupovini, gde mi je auto, ali i: kada smo se venčali? U kom gradu živimo?“

Telesno, oboleli na početku deluju još zdravo i fit. Deo mozga zadužen, primera radi, za kretanje, oboleva tek u poodmaklom stadijumu bolesti. „Zaboravljaju se stvari koje su naučene, ali kojih čovek ne mora da se podseća- kako da vozim auto, bicikl“, objašnjava doktor Pecold.

Razlog za to je što Alchajmer nastaje u delu mozga koji se zove hipokampus koji je zadužen za pamćenje. Dve vrste proteina izazivaju bolest: ameloid beta i tau protein. Oba postoje i kod zdravih ljudi. Alchajmer nastaje kada naraste koncentracija ovih proteina i kada oni počnu da se gomilaju. Tada se stvara plak koji uništava nervne ćelije i sinapse, koje zapravo prosleđuju informacije između ćelija.

Reakcija imunog sistema

Leka još nema. Sva dosadašnja istraživanja su usmerena ka tome da se spreči prevelika koncentracija proteina. Neuroimunolog Anet Hale iz Istraživačkog centra radi na razvoju vakcine: „Postoji aktivna i pasivna vakcinacija. Aktivna funkcioniše tako da se stimuliše imuni sistem da izgradi antigen protiv ameloid beta proteina. Tako se smanjuje koncentracija u mozgu i smanjuju se naslage.“

Istraživači u potrazi za lekom
Istraživači u potrazi za lekomFoto: DW/G. Hoffmann

Ta metoda se u eksperimentima sa miševima pokazala kao uspešna. Međutim, nije moguće preneti je na ljude jer ima i nuspojava. „Imuni sistem reaguje tako da na kraju dolazi do zapaljenja. Jedna veća studija je zbog toga morala biti prekinuta“, objašnjava Hale.

Laboratorijska ispitivanja pokazala su da previše imunih ćelija može dovesti do uništavanja nervnih ćelija, a cilj je zapravo da se one zaštite. Tako da drugim pristupom istraživači žele da blokiraju enzime koji zapravo grade ameloid beta proteine. Problem sa ovim pristupom je da neki od ovih enzima nisu zaduženi samo za izgradnju ameloid beta proteina već i za važne procese u mozgu.

Neurolog Eva Marija Mandelkov i njen kolega i suprug Ekhard Mandelkov ubeđeni su da je se u borbi protiv Alchajmera moraju skoncentrisati na tau, a ne ameloid beta proteine: „Mi mislimo da tau proteini dovode do odumiranja nervnih ćelija, prvo sinapsi a potom i nervnih ćelija:“

Uspešni eksperimenti

U jednom od istraživanja bračni par Mandelkov uspeo je da zaustavi stvaranje tau proteina i da time kod već obolelih miševa vrati pamćenje. Nakon četiri nedelje, miševi su ponovo mogli da uče. Kako je to postignuto genetskim „trikom“ rezultati se ne mogu olako preneti na ljude. Ipak, Ekhard Mandelkov veruje da je tu ključ za uspeh: „Kada bi mi pošlo za rukom da ‚isključim’ tau proteine, onda sam pobedio bolest jer se sinapse mogu ponovo izgraditi.“

Mandelkovi su sada skoncentrisani na to da pronađu materiju efikasnu protiv tau proteina. Testirali su više od 200 000 supstanci do sada, kaže Eva Marija Mandelkov: „Pronašli smo pojedine koji u eksperimentima ne samo da sprečavaju gomilanje tau-proteina, već i rastvaraju već nastale gomile.“

To ne funkcioniše još na ljudima, ali su se bar prvi pokušaji na glistama pokazali kao uspešni. Gliste koje su zbog nagomilanih tau proteina bile nepokretne su opet počele da se kreću pošto su primile takozvane „blokatore agregacije“.

„Za nas je to veliki uspeh poslednjih meseci, jer smo tako dobili sistem u kom možemo vrlo lako videti koje su supstance funkcionalne“, kaže Eva Marija Mandelkov.

Dok se otkriju takvi lekovi za ljude moglo bi proći još mnogo godina. Za sada ljudi mogu bar usporiti nastanak Alchajmerove bolesti i to kroz sport. Eksperimenti su pokazali da miševi koji više trče, kasnije počinju da zaboravljaju.

Autori: Fabijan Šmit / Daniela Vranković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković