1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U znaku velikih očekivanja

K. Haselbah1. mart 2009.

U nedelju u Briselu se održava vanredni sastanak na vrhu Evropske unije. Biće reči o svetskoj ekonomskoj krizi i opasnosti od protekcionizma. Očekivanja su velika, pitanje je mogu li političari da ih ispune.

https://p.dw.com/p/H3Ng
Kako dalje?: G. Braun, A. Merkel, N. Sarkozi i S. BerluskoniFoto: AP

Finansijska kriza odavno je prerasla u sveopštu privrednu krizu uz sve negativne posledice po državne budžete i radna mesta. Jedan od dobrih primera jeste automobilska industrija. U mnogim članicama EU ona je, zajedno sa kooperantima, jedan od stubova privrede i nacionalnih simbola.

Pritisak na vlade

Sa svakom novom vešću o pogoršanju privredne situacije raste i pritisak na vlade da pomognu. Međutim, komesar za industriju Ginter Ferhojgen upozorava političare da ne bi smeli da sprečavaju neophodne strukturalne promene i kaže:

„Odluke o tim promenama stvar su kompanija. Nije stvar nacionalnih vlada, niti Evropske komisije da odlučuju o tome koji će pogoni i dalje proizvoditi, a koji biti zatvoreni“.

Evropska komisija u principu nije protiv pomoći države sve dok na taj način niko nije diskriminisan i dok se poštuju pravila jedinstvenog tržišta.

Na sastanku na vrhu biće reči pre svega o tome da se privredi pomogne preduzimanjem međusobno usklađenih mera. Međutim, kada francuski predsednik Nikola Sarkozi najavljuje da prednost daje sopstvenoj industriji onda takve izjave izazivaju uzbunu u Evropskoj komisiji. Komesarka za slobodnu konkurenciju Neli Kres smatra da svako ko želi da uživa prednosti jedinstvenog tržišta mora dosledno da se ponaša i kaže:

„Ne može se biti za jedinstveno tržište kada je u pitanju prodaja automobila, a oglušivati se o njegova pravila kada je reč o proizvodnji“.

Obećanja, obećanja…

Zbog Opela koji je u dubokoj krizi i u Nemačkoj je sve veći pritisak na političare da se posrnule kompanije spasavaju, makar i na račun drugih. Sastanak na vrhu u Briselu zato je i ispit u kojoj meri su političari spremni da se odupru iskušenjima protekcionizma koji, inače, zvanično i dalje odbacuju.

Drugo važno pitanje jeste solidarnost bogatijih i siromašnijih članica EU. Više istočnoevropskih zemalja je na rubu bakrotstva i smatraju da su u krizi ostavljene na cedilu. Sada su Svetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka osnovale fond od 25 milijardi evra iz koga će biti pružena pomoć tim zemljama. Međutim, pitanje je da li će to biti dovoljno. Imajući u vidu velika očekivanja Ferhojgen poziva na razboritost i kaže:

„Želeo bih sasvim jasno da upozorim da bi trebalo biti krajnje oprezan ako se sada očekuje beli vitez na konju koji će obećati spas, a obećanje, zapravo, ne može da ispuni.Političari ne bi smeli da prividnim akcijama bude nade i očekivanja koja ne mogu da ispune“, kaže Ferhojgen.