1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ulazak u evro-zonu? Kome to još treba

13. maj 2010.

I u najgorim vremenima ima zemalja koje maštaju o ulasku u evro-zonu. Čak ih ni najave o rigoroznijim pravilima iz Brisela u tome ne odvraćaju. Estonci doduše ispunjavaju kriterijume, ali šta je sa Bugarskom, Poljskom...

https://p.dw.com/p/NMjY
Evro - još uvek nestabilan
Evro - još uvek nestabilanFoto: AP

Nordbajerišer kurir (Bajrojt) piše o kancelarki Angeli Merkel; povod su izbori za parlament Severne Rajne Vestfalije na kojima su njeni demohrišćani izgubili vlast u najmnogoljudnijoj nemačkoj pokrajini: „Oko Angele Merkel atmosfera je postala ledena. Šefica vlade nikada nije dozvolila da je nešto izbaci iz takta. To je razlikuje od onih koji naginju ka nervozi kada im je teško. Ali, njen pokušaj da pre izbora za pokrajinski parlament Severne Rajne Vestfalije pokaže da je za nju svet u najboljem redu, nije uspeo – birači su ga prozreli. Sada će biti neprijatno. No, kancelarka jamačno neće dozvoliti da je muškarci izguraju u stranu“.

Oldenburgiše folkscajtung (Vehta) se pozabavio predlozima Komisije Evropske unije o regulisanju privreda i finansijske stabilnosti zemalja članica.


Žoze Manuel Barozo i Oli Ren smatraju da bi Brisel trebalo da dobija izveštaje o budžetskom planiranju zemalja -članica Evropske unije, i to još i pre nego što se ti izveštaji nađu u parlamentima dotičnih zemalja. Prema njihovoj zamisli, oni koji u dobrim vremenima ne štede u dovoljnoj meri, mogli bi biti prisiljeni da izdvoje novac na stranu. Kazneni postupak za kršenje limita za budžetski deficit bi trebalo ubrzati, a smanjenje i ukidanje subvencija EU kao kaznena mera bi trebalo da se primenjuje rigoroznije.

Flash-Galerie Deutsche Währungsgeschichte
Foto: picture-alliance/Denkou Images

„Ovim predlozima, utrt je pravi put“, piše Oldenburgiše, ali, nije učinjena velika stvar. Ti predlozi su delimično samo dodaci na već postojeći Pakt stabilnosti. No, Renova inicijativa ne uzima u obzir činjenicu da je došlo vreme za dalje jačanje evropske integracije. Evropskoj uniji je potrebna harmonizovana ekonomska, finansijska, poreska i budžetska politika. Ako taj cilj ne uspe, prema Renovim planovima bi sve praktično trebalo da se svede na neku vrstu finansijskog poravnanja između bogatih i siromašnih u EU – što je u suprotnosti sa predviđenom politikom sankcionisanja težih prekršaja“.

Bugarska, Rumunija, Poljska i Češka žele u evro-zonu u koju je upravo puštena Estonija. Dovoljan povod za komentatora lista Noje vestfeliše (Bilefeld) da konstatuje: „Estonija nije izgladnela. Mala zemlja na obali Baltičkog svoje dugove i inflaciju drži pod kontrolom i ispunjava sve odgovarajuće kriterijume, i to bravurozno: deficit iznosi 1,7 odsto što je upadljivo manje od mastrihtskog kriterijuma od tri procenta (koji, uzgred budi rečeno, nijedna zemlja evro-zone ne ispunjava bez daljnjeg). Na dugove Estonije otpada 7 odsto budžeta, dok je gornja granica u evro-zoni 60 odsto! Takva zemlja želi u evro-zonu? Evropska valuta očigledno zrači mnogo više nego što mi želimo da priznamo. Možda je vreme da naučimo ponešto od Estonaca“. Lekari ne žele da žive i rade na selu. Kako popraviti situaciju?

Wochenrückblick 36 KW Flash-Galerie Streit über Prämien für Ärzte
Foto: picture-alliance/ dpa

List Rajn cajtung (Koblenc/Majnc) ima neke predloge: „Opštine i okruzi ovde imaju važnu ulogu. One bi morale da, u interesu svojih građana, stvore pozitivno okruženje za mlade lekare. U to spadaju pre svega bolje mogućnosti za zbrinjavanje dece dok su roditelji na poslu, što bi bilo posebno korisno ako imamo u vidu da je sve više mladih lekarki. Ali, pre svega je potrebno reformisati sistem lekarskih honorara. Manje pacijenata sa privatnim zdravstvenim osiguranjem, posete istim, često starim i bolesnim, pacijentima i samim tim veća potreba za savetodavnim radom, ne smeju da znače da se posao medicinara na selu više ne isplati. Rad i razgovor sa pacijentima s onu stranu priče o brzim receptima i uputima konačno se moraju isplatiti“.

Rajniše post (Diseldorf) se zamislio nad promenama u državnom vrhu Velike Britanije čiji se novi premijer zove Dejvid Kameron: „U ovakvim situacijama obično se upotrebljava fraza o svežem vetru, ali ona je u ovom slučaju zaista i primerena. Za samo nekoliko sati, britanska politička vrhuška se podmladila za čitavu generaciju. Sa konzervativcem Dejvidom Kameronom i njegovim liberalnim koalicionim partnerom Nikom Klegom, na vlast su došla dva muškarca koja su tek zakoračila u četrdesete, obojica elokventni, vispreni i šarmantni, obojica sa samouverenim i atraktivnim suprugama. To, doduše, nije garantija političkog uspeha, ali, posle bledunjave ere Gordona Brauna Britanci su žedni obaminskog glamura“.

Pripremio Saša Bojić

Odg. urednik: N. Jakovljević