1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uspavana omladina

9. februar 2014.

Mnogo snage, upornosti, ali i znanja potrebno je mladim ljudima u BiH kako bi se izborili za svoje bolje sutra. Mogu li se organizovati i konstruktivno delovati?

https://p.dw.com/p/1B5kq
Demonstrationen in Banja Luka am 6. Februar 2014
Banja Luka, 6. Februar 2014.Foto: DW/A. Slavnić

Mladi do sada nisu bili nikakva prijetnja političarima u BiH. Oni ne glasaju, ne izlaze na izbore, a često smo viđali aktiviste i poznate ličnosti kako pozivaju ovu populaciju da bojkotuje izbore jer niko od aktuelnih političara „ne zaslužuje njihov glas“. Pitamo se, zašto ne nastaju nove partije? Više je nego očigledno da bh. političkoj sceni treba osveženje. Mogu li ga ponuditi mladi?

Filozof i sociolog Dragan Bursać kaže da bi to bio najlogičniji i idealan scenario.

Dragan Bursać Soziologe Bosnien-Herzegowina
Dragan BursaćFoto: DW/A. Slavnić

„Nakon što se organizuju i pokažu svoju snagu, steknu poverenje, potrebno je da ta nova pamet i partijski deluje, da ispliva na političku scenu. To bi trebalo biti krajnje rešenje i ishod te borbe. Međutim, ovim tempom to će se kod nas desiti za nekih 30 godina.“

Retki su oni koji imaju poverenje u mlade ljude i njihovu pokretačku snagu, bez obzira o kakvom aktivizmu je reč, društvenom ili političkom.

Penzioneri najaktivniji sloj društva

Dvadesetdevetogodišnji Stevan Stančić iz Banjaluke smatra da mladi u BiH ne znaju da se organizuju, bez obzira kakav problem imali:

„Nemamo tu kulturu, ne bunimo se. Ja jesam optimističan i verujem u promene, ali će to ići jako sporo. Najžalosnije je što su nam penzioneri aktivniji, spremniji za inicijativu. Mladi su aktivni samo na Fejsbuku“, dodaje Stevan.

Zbog mržnje koja se taloži već dvadeset godina u BiH, teško može doći do promena preko noći, smatra Dražana Lepir, predsednica udruženja građana „Oštra nula“: „Moramo raditi na tome da bi jednog dana bilo bolje, i da nam se tragična istorija ne ponavlja. Teško je, ali ne bih bila u ovome da ne mislim da mladi mogu nešto da promene. Aktivistkinja sam već jako dugo i ne nameravam da odustanem.“

Dražana Lepir Aktivistin Banja Luka
Dražana LepirFoto: DW/A. Slavnić

Ključ je u znanju i obrazovanju

Pokazalo se u nekoliko navrata da jasan cilj i zajednički problem koji treba rešiti, mogu pokrenuti uspavanu omladinu. Novinar Elvir Padalović navodi primer od pre nekoliko sedmica kada su se studenti pobunili oko programa Erasmus +. Tada su, kaže došli do određenih rezultata. „Iako je ovo društvo duboko podeljeno, te podele blede kada je pred njima jasna nepravda koju treba zajednički ispraviti.“

Aktivista Dražen Crnomat veruje da je najvažnije znanje i obrazovanje:

Dražen Crnomat Aktivist Banja Luka
Dražen CrnomatFoto: DW/A. Slavnić

„Mladi moraju raditi na sebi, edukovati se, ali van obrazovnih ustanova. Neophodno je da izađu iz učionica, laboratorija, kabineta, da znanje traže i na drugim mestima. Formalno obrazovanje ovde od tih ljudi pravi monstrume podobne političkim elitama."

Dražen smatra da je takođe važan i politički angažman mladih. „Danas su oni potpuno apolitični, nezainteresovani. Ako pogledamo Drugi svetski rat, momci i devojke od 17 ili 18 godina su učestvovali u važnim procesima. Danas su oni koji izlaze na ulice, i istinski, a ne rušilački, pokušavaju nešto promeniti, uglavnom stariji od 30 godina.“

Studentkinja Bogdana Čeko ogorčena je na svoje vršnjake. Kaže da ne znaju i ne želeda iskažu nezadovoljstvo.

„Naši najveći borci za reforme su penzioneri. Nemam nikakvo opravdanje za sve te mlade ljude, užasno su pasivni. Ćute, boje se da kažu ono što misle, a život prolazi. Oni manje inteligentni odlučuju o njihovom životu. Očigledno im još nije dovoljno loše da bi se pokrenuli.“

Aktivirali su se pogrešni ljudi

Bursać ističe da su najaktivniji deo mladih ljudi huligani.

„Videli smo proteklih dana na šta se svodi njihova aktivnost, na rušenje i paljenje. Oni koji bi trebalo da budu aktivni su studenti, intelektualna omladina. Nažalost, oni pasivno sede ispred kompjutera i gledaju šta se dešava. Ne vidim da će se mladi u skorije vreme organizovati, pobuniti i raditi na rešavanju nekog problema, a pogotovo ne vidim da mogu postići neki rezultat. Nisam pesimista, već realno gledam na stvarnost.“

Međutim, postoje i primeri aktivnih mladih ljudi, poput Nikole Dronjka, osnivača udruženja „Slobodna republika“. Oko sebe je okupio svoje vršnjake, studente, kojima je, kako kaže, dosta kriminala i korupcije. Oni ukazuju na brojne malverzacije koje im građani prijavljuju, a osnovni cilj „Slobodne republike“ je rušenje vlasti u Republici Srpskoj, kaže Dronjak. Ističe da se njegov telefon prisluškuje, da je imao neugodna saslušanja u policiji, ali kaže da ih niko neće zaustaviti niti zastrašiti.

Nikola Dronjak Studentenproteste in Banja Luka
Nikola DronjakFoto: DW/D. Maksimović

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odg. urednica: Dijana Roščić