1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uspešne reforme tržišta rada?

16. avgust 2012.

Za jedne je to bila veoma uspešna reforma, za druge nerazumevanje problema i poigravanje sa sudbinom nezaposlenih. Pre deset godina, predstavljen je tzv. Plan za mordernizaciju tržišta rada…

https://p.dw.com/p/15qZ0

Pre deset godine je Peter Harc, ugledni menadžer „Folksvagena“ i savetnik tadašnjeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, sačinio je izveštaj na osnovu kojeg je sprovedena najradikalnija reforma socijalnog sistema u zemlji. Harc je svojom idejom želeo da umanji broj nezaposlenih i to mu je pošlo za rukom. U Nemačkoj je danas manje nezaposlenih.

Harc I, II, III i IV

U trenutku kada se na kancelarovom stolu našao Harcov izveštaj, u Nemačkoj je četiri miliona ljudi bilo bez posla. Danas ih je 2,8 miliona. Peter Harc je pre deset godina govorio: „Veliko čudo u kojem bismo tek tako obezbedili stotine hiljada radnih mesta, nećemo dobiti na poklon. Ostvarićemo ga napornim radom. Staraćemo se o svakom radnom mestu, pratićemo sve od proizvodnog procesa, do samog proizvoda i usluge. Za to će nam biti potrebni resursi i biće nam potrebna infrastruktura.“

Predlozi su dobili i svoju zakonsku formu. Nazvani su Harc - i oznaku od jedan do četiri. Taj plan je tadašnja crveno-zelena vladajuća koalicija (socijaldemokrate i Zeleni) javnosti predstavila kao Agendu 2010. Cilj su bile temeljne reforme socijalne države, koje bi nemačko društvo pripremilo za krizne situacije, ali i bolju budućnost.

Harc reforme I i II omogućile su samostalnu delatnost nezaposlenih građana po povoljnijim uslovima uz određena izdvajanja države. Nastala je i jedna nova forma radnih mesta nazvanih „poslovi za 400 evra“. Poslodavci, kao i njihovi radnici imali su obavezu da odmah prijave prekid radnog odnosa. Savezna služba za tržište rada predano je radila na ovim reformama.

Uspešne reforme tržišta rada

Holger Šefer sa Instituta za privredna istraživanja u Kelnu kaže da se vremenom ispostavilo da neke reforme koje je Šrederova vlada zagovarala, nisu urodile plodom. Na primer Agencije za personalna pitanja koje su pravovremeno morale da evidentiraju nezaposlene građane i da ih kod nekih firmi zaposle na određeno vreme. „To uopšte nije funkcionisalo. Čak i priča o samostalnim poslovima i radnja bila je samo delimično uspešna i veoma brzo ukinuta. Međutim, ono što se pokazalo veoma dobrim bile su reforme koje su dovele do podsticaja tržišta rada.“

Istorijska reforma podrazumevala je i skraćivanje perioda u kojem nezaposlena osoba ima pravo na novčanu pomoć. Ta „Harc IV reforma“ značajno je uticala na smanjenje broja nezaposlenih, tvrdi Šefer. Ono što je ostalo isto, jeste broj građana koji su dugo bez posla, ali i nedovoljnih kvalifikacija.

Harcove reforme su u svakom slučaju omogućile nova sredstva u borbi protiv nezaposlenosti, mada se sa tim sigurno ne bi složili oni koji su umesto tri godine, na pomoć za nezaposlene mogli da računaju samo godinu dana. Pred sudom je završilo mnoštvo tužbi.

Autori: Monika Lomiler / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Protesti protiv socijalne politike u Nemačkoj
Protesti protiv socijalne politike u NemačkojFoto: picture-alliance/dpa
Peter Harc, menadžer i savetnik u Vladi
Peter Harc, menadžer i savetnik u VladiFoto: Getty Images