1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Utiče li Mesec na čoveka zaista?

24. jul 2009.

Dok je u Indiji pomračenje Sunca izazvalo opšte oduševljenje stanovnika tog podneblja, a i šire, o uticaju Meseca na planetu Zemlju postoje mnoge špekulacije. Do sada je jedino dokazano kako Mesec utiče na plimu i oseku.

https://p.dw.com/p/IwYV
Mesec iznad mora
Mesec iznad moraFoto: picture-alliance / Helga Lade Fotoagentur GmbH

Pa ipak, ljudi veruju u daleko veći uticaj meseca, tako postoje mnoga narodna tumačenja koja prate mesečeve mene. Postoje lekari koji čak i svoje terapije usklađuju sa mesečevim menama. Za one koji imaju problema sa spavanjem krivca je moguće pronaći samo jednim pogledom kroz prozor. To je naravno pun mesec. Mesec kao mit dakle i dalje živi.

Biti sasvim blizu meseca - to je trenutno moguće uz pomoć gasometra iz Oberhauzena u nemačkoj Rurskoj oblasti. U bivšem skladištu gasa "visi" najveći mesec na svetu. Jedinstven model meseca prečnika oko 25 metara se ovde nalazi tačno iznad posetilaca. Ali o čemu se zapravo radi?

"Mesec me je oduvek oduševljavao - uvek sam nekako tražio njegovo lice, čoveka u mesecu ali nikada ga nisam mogao pronaći"

"Loše spavam, nervozna sam, uvek mislim da je sve to zbog meseca".

"A kod tebe?" Djevojčica: "Da, kad je pun mesec umišljam da ne mogu da spavam i jako sam uznemirena".

Majka: "Mesec je kriv za sve!"

Život sa mesecom, njegovim sjajem i njegovom snagom

Astrolog Astrid Oberštajner poznaje ritam meseca. Ona tvrdi da mesec u poslednje vreme ima posebno veliki uticaj na nas.

"U fazi prelaska iz punog u mlad Mesec, mi gubimo kilograme, tada odlazimo kod zubara da nam izvade zub, jer rane tada manje krvare, bolje se zaceljuju - uopšte mlad mesec je idealan za komplikovane priče, na primer kada imam ljubavne probleme, jer se oni u tom periodu mogu lakše rešavati."

U periodu kada Mesec postaje puniji, tada sve dobro raste, kosa na primer ili pak imetak. To se objašnjava uticajem Meseca na zemlju. Nauka na to gleda drugačije. Burghard Štajnbriken, fizičar i rukovodilac jedne opservatorije relativisao je verovanje koje već vekovima postoji :

"Mesec utiče samo na plimu i oseku - na velikom okeanu usred Pacifika uticaj Meseca bi se na morske mene odrazio u nivou od možda 30 do 40 centimetara. Ako uzmemo ceo okean i zamislimo ga kao ljudsku ćeliju tada se razmera plime i oseke, kada se ta pravila preračunaju, u osnovi može zanemariti uticaj Meseca na čoveka".

Mesec u svetu nauke ali i kulture, od vajkada igra ključnu ulogu

Jer on je hiljadama godina određivao ritam života. Pun Mesec se i dan danas navodi kao razlog za nesreće, više saobraćajnih nezgoda ili veći broj rođenja. Statističari, lekari i fizičari su svakako istraživali ovu pojavu, ali nisu naišli na potvrdu navedenih teza:

"Ako se nešto pogrešno događa, onda se traži razlog i ako na nebu Mesec zablista onda je on otkriven. U nauci se to zove efekat izbora, dakle potraga za razlozima koji vam odgovaraju. Drugim rečima, razlozi koji ne govore u prilog tezi se jednostavno ignorišu. Zbog toga dolazi do čestih pojava koje nas iznenađuju, ali u suštini se zapravo radi o malom samozavaravanju".

Živeti u skladu sa uticajem Meseca, je li to samo priviđenje? I to je relativno. Kako astrolog Oberštajner tvrdi, u trenutku spuštanja na Mesec, bio je mlad Mesec, a mlad Mesec važi za početak, za novi početak projekta koji ima veliku budućnost.

autor: M. Honal, N. Jakovljević

odg. urednik: N. Jakovljević