1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Učinak slovenačkog predsedavanja Evropskom unijom

Agencije29. jun 2008.

Predajom predsedavanja Francuskoj 1. jula, Slovenija završava zadovoljna rezultatima šestomesečni period koji je kao prva od novih članica Unije provela na čelu EU.

https://p.dw.com/p/ESjF
Barozo, Janša i Kalderon
Barozo, Janša i KalderonFoto: AP

Slovenija u utorak, 1. jula, predaje šestomesečno predsedavanje EU Francuskoj zadovoljna ostvarenima ciljevima, koje je ocenila kao

ambiciozne ali realne, iako je priznala da na neke događaje nije mogla da utiče.

Slovenija je posebno zadovoljna jer je, kao nova članica EU i mala zemlja, uspela da dokaže da može da se nosi sa izazovom predsedavanja Unije.

Kriza usled odbacivanja Lisabonskog sporazuma

Poslednje dane njenog predsedavanja pomutila je, međutim, kriza oko institucinonalne reforme EU, do koje je došlo pošto su Irci na referendumu odbacili Ugovor iz Lisabona.

Ratifikacija tog ugovora o reformi institucija EU bio je upravo jedan od pet prioriteta slovenačkog predsedavanja, a tim pitanjem će sada morati da se pozabavi Francuska.

Kao prioritete svog predsedavanja EU Slovenija je postavila i jačanje lisabonske ekonomske strategije, energetsko-klimatski paket, širenje EU i evropsku susedsku politiku, i kao peti prioritet, međukulturni

dijalog.

U centru pažnje bio Balkan - liberalizacija viznog režima

Posebnu pažnju Slovenija je posvetila tokom svog predsedavanja zapadnom Balkanu, želeći da svojim iskustvom i poznavanjem regiona pomogne njegovom pridruživnaju EU.

Ljubljana svojim najvećim uspehom smatra ostvarivanje "mreže sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u regionu", pošto su tokom njenog predsedavanja Srbija i BiH potpisale sa EU taj sporazum.

Kao uspehe u jačanju evropske perspektive zemalja Zapadnog Balkana Ljubljana navodi i dalju liberalizacija viznog režimz i početak procesa za izradu sporazuma o saobraćaju između zemalja regiona i EU.

Slovenija se u mesecima provednim na čelu EU suočila sa još jednim velikim izazovom, pošto je Kosovo 17. februara proglasilo nezavisnost, a ona kao predsedavajuća EU morala da koordinira

različite stavove članica o tom pitanju.

Priznavanje Kosova?

Ljubljana je zbog osetljivosti pitanja najavila da će priznati Kosovo nakon prvog talasa priznanja, i zatim, kao 14. članica EU, priznala Kosovo početkom marta.

Zbog Kosova, odnosi Srbije i Slovenije više puta su bili na ispitu, ali se čini da je Ljubljana uspela da to prebrodi i očuva odnose sa Srbijom, kao svojim važnim ekonomskim partnerom u regionu.