1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Van Rompej zarađuje više od Obame

8. januar 2010.

Spor oko visine plata zaposlenih u raznim odborima i službama Evropske unije, doveo je i do pretnji tužbom. Da li su plate zaposlenih u EU zaista nerealno visoke? I da li je zahtev za njihovo povećanje opravdan?

https://p.dw.com/p/LOVL
Van Rompej
Van RompejFoto: AP

Mesečna plata od dve i po hiljade evra, za sekretaricu, do 18.000 evra, za šefa odeljenja – ništa od toga ne zvuči neobično. Ali, jeste neobično što novi predsednik saveta Evropske unije, Herman van Rompej, zarađuje više od američkog predsednika Baraka Obame.

Kamen spoticanja predstavlja, međutim, najnovije planirano povećanje plata od 3,7 odsto, za 44.000 činovnika Evropske unije. U vremenu sve većih javnih dugova i nezaposlenosti, građani se teško mogu ubediti u neophodnost takvih koraka – ocenjuju vlade većine zemalja članica.

Povećanje može, ali samo za 1,85 odsto?

Zato su odlučile da činovnicima Evropske unije daju samo pola od onoga što traže - znači povećanje plata od 1,85 odsto. I neki poslanici Evropskog parlamenta saglasni su sa time, kaže nemački političar Socijaldemokratske stranke, Jens Gajer.

Mislim da, u ovom trenutku, ne dolikuje da činovnici Evropske unije, odnosno zaposleni u evropskim institucijama, dobiju povećanje plate u visini od 3,7 odsto. Po mom mišljenju, bio bi dobar znak ako bismo pokazali solidarnost.

Ali, Evropska komisija ne želi da se pomiri sa odlukom Saveta, kaže portparolka Pia Arenskilde.

„Potvrđujem odluku Evropske komisije da se izađe pred sud i tamo na osnovu člana 263 zatraži da se povuče odluka Saveta.“

Brojka od 3,7 procenata nije dobijena pregovorima

Ona predstavlja prosek povećanja plata u javnoj službi, u osam starih članica Evropske unije. Same zemlje članice su donele odluku o ovakvom postupku. Zato i Evropska komisija smatra da je pravo na njenoj strani, kaže portparolka Arenskilde.

„Reč je o poštovanju dogovorenih pravila. To nije pitanje na koje se politički može uticati. Sud mora da odluči o nečemu što Komisija smatra povredom pravila dogovornih između zemalja članica.“

Od odlučujućeg značaja je i to što merodavne brojke potiču iz 2008. - znači pre krize. Naredno povećanje plata, po svemu sudeći, biće vrlo mršavo, bez obzira na odluku Evropskog suda. Sličan slučaj smo već jednom imali 1973. godine. Tada su sudije odlučile u korist Komisije. Inače, i sudije imaju koristi od prilagođavanja plata, što čitavoj stvari daje posebno pikantnu notu.

autori: K. Haselbah, M. Veljković

odg. urednik: N. Jakovljević