1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vatrogasne intervencije na finansijskom tržištu

Nenad Briski18. septembar 2008.

Finansijska kriza, rasprava u Bundestagu o budžetu za 2009, premijera filma „Bader-Majnhof kompleks“ o teroru Frakcije Crvene armije u sedamdesetim godinama, osnovne su teme komentara u današnjoj nemačkoj štampi.

https://p.dw.com/p/FKQ5
Ameriken internešenel grup - ako se nastavi finansijska kriza, na udaru će biti američki poreski obvezniciFoto: AP

O finansijskoj krizi list „Fajnenšel tajms Dojčland“ piše: „Ukoliko se kriza nastavi uprkos tome što je spasena Ameriken internešenel grup, drugo osiguravajuće društvo sveta, onda će američke finansije biti suočene sa gigantskim izdacima. Naime, tada bi za otplatu kredita za koje je garantovala AIG jemčili u krajnjoj liniji američki poreski obveznici, koji ionako već plaćaju za Feni i Fredi, firmu koja je poslovala sa kreditima za nekretnine, propalu banku Ber sterns i za osiguranja ostalih propalih banaka. Račun koji bi na kraju mogao biti ispostavljen za vatrogasne intervencije na finansijskom tržištu poslednjih dana preti da nanese trajnu štetu američkoj privredi. Prete rast poreza i eksplozija cena – perspektiva SAD nije dobra“, ocenjuje „Fajnenšel tajms Dojčland“.

O finansijskoj krizi u Nemačkoj list „Štutgarter nahrihten“ piše: „Tačno je da nemačko finansijsko tržište nije pogođeno u toj meri kao američko. Razlog je što u Nemačkoj preovladavaju univerzalne banke, a ne one specijalizovane. Proteklih godina to se smatralo zastarelim. Investicione banke ostvarivale su ogromne profite, dok su nemačke banke tavorile i na njih se gledalo kao na kandidate za preuzimanje od strane jačih. O tome više nema ni reči. Kada se jednog dana duhovi smire sve banke u svetu moraće da poštuju stroža pravila. Otrov za finansijsko tržište nije samo preterana regulativa – to može biti, kako se sada pokazalo, i prevelika sloboda“, upozorava list „Štutgarter nahrihten“.

U nemačkom parlamentu, Bundestagu, raspravlja se o budžetu za iduću godinu što je prilika i za generalnu debatu o političkoj situaciji i tim povodom list „Fajnenšel tajms Dojčland“ piše: „Kancelarki Angeli Merkel i ministru spoljnih poslova Franku Valteru Štajnmajeru sve je teže da ubedljivo igraju dvostruku ulogu partnera u vladi i rivala za kancelarsko mesto na izborima za godinu dana. To što je debata protekla u znaku sporazuma o nenapadanju, ne može da prikrije činjenicu da u pozadini tinja predizborno rivalstvo. Rukovodstvo SPD-a zahteva jedinstven nastup prema rivalskim strankama Unije. Istovremeno, dve strane nadmeću se koja će prva najaviti nove povlastice: zapravo je ministar finansija, socijaldemokrata, Per Štajnbrik trebalo da objavi podatke o egzistencijalnom minimumu, ali je kancelarka unapred govorila o njima i istovremeno zatražila više novca za roditelje. Ko tvrdi da vodi politiku štednje i istovremeno pakuje velike poklon-pakete samo zamajava građane“, primećuje „Fajnenšel tajms dojčland“.

A list „Nordkurir“ o zasedanju Bundestaga piše: „Problematična je bila rasprava o vojnom budžetu. Umesto da se iskoristi kako bi se razmotrila sveobuhvatna strategija angažovanja u Avganistanu, sve se svelo na kukumavčenje da se budžet poveća za nekoliko milijardi evra, pri čemu novac ni ne ide u prave projekte. Skupi ratni avioni tipa evrofajter paraju nebo nad Nemačkom, dok se na Hindukušu koriste decenijama stara vazduhoplovna oprema i avioni. Problematični antiraketni sistem progutaće milione, dok vojnici koji rizikuju živote u Avganistanu imaju premalo vozila, a i ona su često zastarela. Umesto da građanima ubedljivo objasne angažovanje u Avganistanu, vladini predstavnici samo su ponavljali opšta mesta“, piše „Nordkurir“.

Sedamdesetih godina u terorističkim napadima ekstremno levičarske „Frakcije Crvene armije“, RAF, živote je izgubilo gotovo tri stotine ljudi. Sada je o tom vremenu snimljen film pod naslovom „Bader-Majnhof kompleks“ o kome list „Rajniše post“ piše: „Prema rezultatima jednog ispitivanja javnog mnjenja više od trideset godina nakon „nemačke jeseni“ deset odsto ispitanika smatra da su akcije RAF bile opravdane. Samo dve trećine ispitanika odlučno osuđuje napade, otmice i ubistva. Tri decenije su dugo vreme. Mnogi se ipak još dobro sećaju terora iz tih dana. Za druge je to samo deo popkulture, ukoliko uopšte razmišljaju o tome. Već iz tog razloga film Bernda Ajhingera „Bader-Majnhof kompleks“ je značajan. Važan je svaki pokušaj da se mit demontira prikazivanjem terora onakvog kakav jeste – ogolelog, nemilosrdnog, bezskrupuloznog. Može se sporiti o tome da li je to dobar film, jer se služi fascinacijom RAF-om, estetikom užasa, počiva na akciji i filmskim zvezdama. Uprkos svim pretenzijama ni ovaj film ne može potpuno da objasni pojavu ekstremno levog terorizma u Nemačkoj. Njegova zasluga: prvi put milionima gledalaca prikazan je stvarni položaj žrtava i ponovo je postavljeno pitanje: kako je bilo moguće da ljudi iz dobrostojećih građanskih porodica postanu bestijalne ubice ?“, piše „Rajniše post“.