1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Više nemačkog jezika u evropskim institucijama

zs/agencije11. april 2008.

Petočlana delegacija iz Nemačke i germanofonske regije u Belgiji, predvođena ministrom za evropske poslove Hesena, Volkerom Hofom, predala je u Briselu peticiju “o upotrebi nemačkog u institucijama EU.”

https://p.dw.com/p/Dfss
Duden - rečnik nemačkog jezika
Duden - rečnik nemačkog jezikaFoto: picture-alliance/ ZB

U pet zahteva koje je potpisalo i 50 evropskih parlamentaraca, te predstavnici 18 evropskih regija, od Evropske komisije se traži da nemački jezik ostane kao jedan od tri ravnopravna jezika u proceduri unutar-evropske komunikacije; da svi dokumenti, web-stranice i publikacije budu i na nemačkom; da se evropskim institucijama na teritoriji Nemačke građani mogu obraćati na nemačkom; da se podrži jačanje kulture izražavanja na nemačkom jeziku, te da za sve ove potrebe i zahteve bude omogućen pristup evropskim fondovima.

Evropski komesar za multijezičnost, Leonard Orban kome je ova peticija uručena pozdravio je “svaku inicijativu koja ima za cilj promociju jezika”, ali i naglasio da je Evropska komisija uvek do sada poštovala “fundamentalni princip o ravnopravnosti svih zvaničnih jezika EU” što je, još 1958. godine uređeno regulativom Evropske komisije pod brojem jedan.

U izjavi komesara Orbana se takođje navodi da je nemački, zajedno sa engleskim i francuskim, jedan od “proceduralnih jezika” Evropske komisije; da svi građani Evropske unije koji govore nemački već imaju pravo da se obraćaju institucijama u Nemačkoj i da koriste bilo koji od 23 službena jezika Evropske unije.

U saopštenju se takođe navodi da je Evropska komisija u intenzivnom dijalogu sa svim vladama zemalja članica Unije sa ciljem da spreče eventualna budžetska ograničenja za ove potrebe, te unaprede “postojeći lingvistički režim Evropske unije.”

Novi trend: "Pangliš umesto ingliša"

Engleski jezik kakav se danas govori mogao bi nestati u narednih stotinu godina i biti zamenjen globalnim jezikom nazvanim "pangliš" odn. panengleski, tvrde pojedini stručnjaci.

"Formiraće se nove reči a starim rečima značenja će promeniti oni kojima je engleski strani jezik", kaže istoričar engleskog jezika

Edvin Dankan, a prenosi britanski "Telegraf".

Engleski se ubrzano menja u borbi sa lokalnim dijalektima i jezicima kojima govore ljudi koji nisu sa engleskog govornog područja.

Do 2020. broj onih koji govore engleski mogao bi se popeti na dve milijarde, od kojih će biti samo 300 miliona ljudi kojima je to maternji jezik.

"Ne možemo biti sigurni u to da li će doći do formiranja jednog novog jezika - engleskog sa različitim dijalektima ili niza novih jezika koji potpuno odstupaju od izvornog. Ipak, sve ovo bi moglo dovesti do međusobnog nerazumevanja", smatra dr Suzet Ćajden Eldzin, lingvista sa univerziteta San Diego.

Po broju ljudi koji ga govore, engleski je danas drugi jezik u svetu, iza kineskog. Smatra se da je osim 300 miliona ljudi kojima je engleski maternji, još 300 miliona onih kojima je on drugi jezik i još 100 miliona onih koji ga koriste kao strani jezik.