1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Visoka cena ilegalnog rada u inostranstvu

11. jun 2013.

Milioni dobro kvalifikovanih žena i muškaraca rade u inostranstvu kao kućna posluga. Cena takvog života obično je visoka: imaju loše uslove rada i celog života žive u ilegali.

https://p.dw.com/p/18nUe
Foto: picture alliance/dpa

Rosi Tores je iz Latinske Amerike i već deset godina bez dozvole boravka živi u Nemačkoj gde radi ilegalno. Njeno pravo ime je u stvari drugačije. Ne želi javno da ga kaže isto kao ni ime zemlje iz koje dolazi. Po profesiji je topografkinja, ali u svojoj domovini nije mogla da nađe posao. Za finansiranje studija sina i lekove potrebne starim roditeljima, neophodan joj je novac. Zato ona svakodnevno čisti u više nemačkih domaćinstava i veliki deo zarađenog novca šalje svojoj porodici.

Prekvalifikovane čistačice

Rosi Tores nije jedinstven slučaj. Mnoge osobe koje rade u nemačkim domaćinstvima su prekvalifikovane, kaže Kjoko Šinozaki. Ta sociološkinja iz Japana na Univerzitetu Bohum vrši istraživanja o međunarodnoj migraciji radnika i transnacionalnim porodicama između Evrope i Azije. „Ti ljudi su dobro obrazovani, ali u svojim matičnim zemljama ne vide mogućnost napretka. Neki rade u svojoj profesiji ali zarada nije dovoljna da bi održali životni standard srednje klase.“

Kao pomoćnici u nemačkim domaćinstvima oni zarade više nego učitelji ili inženjeri u svojoj domovini. S obzirom međutim da su troškovi života u Nemačkoj dosta viši, te osobe ovde vode vrlo jednostavan život, kako bi veće sume novca mogle da šalju svojim porodicama, kaže Šinozaki.

Za negu starih osoba često se angažuje radna snaga iz inostranstva
Za negu starih osoba često se angažuje radna snaga iz inostranstvaFoto: picture-alliance / dpa

Za one koji trbuhom za kruhom odu u inostranstvo, posebno je važno da obezbede bolji život narednoj generaciji. Za dobro obrazovanje svoje dece, roditelji su spremni da umanje vrednost svoje profesije i propuste deo dečijeg odrastanja. O deci obično brine rodbina ili plaćeni staratelji iz još siromašnijih zemalja. Na taj način nastaju međunarodni lanci za negu. Tako se na primer u Njemačkoj o starim osobama brinu Poljakinje, dok na njihovu decu u Poljskoj paze Ukrajinke.

Veza preko Skajpa

Uz pomoć mobilnih telefona, a pre svega uz pomoć interneta radikalno su se promenili kontakti između članova porodica, pogotovo u seoskim regionima. I Rosi Tores skoro svakodnevno preko Skajpa razgovara sa svojim sinom. Već deset godina ga vidi samo preko kamere. S obzirom na to da u Nemačkoj nema dozvolu boravka, ona se ne usuđuje da ode u drugi grad, a da se i ne govori o mogućnosti odlaska u domovinu. Uskoro će sina međutim videti i to ne samo preko ekrana:

„Završio je fakultet za inženjera. Sada će u Nemačkoj početi master studije i potražiti dobar posao. Onda ćemo nas dvoje ovdje zajedno da radimo nekoliko godina i zatim da se vratimo kući“, kaže Rosi.

Crveni tepih na aerodromu

Mnoge dobrokvalifikovane osobe primorane su da rade u privatnim domaćinstvima
Mnoge dobrokvalifikovane osobe primorane su da rade u privatnim domaćinstvimaFoto: picture-alliance/RiKa

U nekim zemljama stanovnici koji su zbog posla otišli u druge zemlje uživaju veliki ugled. Jedan od razloga je taj što novac koji šalju svojim porodicama ima veliki ekonomski značaj za zemlju. Filipinska država koja već od 1970-ih vodi politiku sistematskog slanja radnika u inostranstvo, slavi ih kao „narodne heroje“. „Po povratku u zemlju za te osobe se već na aerodromu bukvalno pripremi crveni tepih“, kaže Kjoko Šinozaki.

Tamo međutim gde rade, skoro da nemaju nikakvih prava. Jedna konvencija koju je inicirala Međunarodna organizacija rada (ILO) trebala bi u dogledno vreme da im obezbedi pristojne uslove rada i omogući odgovarajuću platu, godišnji odmor i zdravstveno osiguranje.

Autorke: Matilda Jordanova-Duda / Belma Fazlagić-Šestić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković