1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Volfsburg – od firerovog temeljca do danas

17. april 2010.

Volfsburg je grad automobila više nego i jedan drugi grad u Nemačkoj. Ovaj grad je nastao „oko ideje“ da se stvori Folksvagen – što u bukvalnom prevodu znači „auto za narod“. Od tada je prošao dug put.

https://p.dw.com/p/Myxr
Volfsburg po izgradnji
Volfsburg po izgradnjiFoto: picture alliance / dpa

Budućnost nemačkog naroda je u mobilnosti. To je bila ideja vodilja kada je 1. jula 1938. na Spasovdan rajhskancelar Adolf Hitler položio kamen temeljac za fabriku automobila. Zamišljena je bila gigantska fabrika, tu kraj Falerslebena u Donjoj Saksoniji – a odmah kraj nje i grad za smeštaj „srećnih“ radnika.

Ime grada je isprva bilo, verovali ili ne „Grad snage zbog radosti vozila kod Falerslebena“. Građen je po ugledu na Detroit. Volfsburg, tada skrećeno KdF nastao je za samo 18 meseci; nacistička propaganda ga je nazvala „Olimpom rada“.

Planove za grad je izradio austrijski arhitekta Peter Koler, pod dirigentskom palicom Hitlerovog glavnog arhitekte Alberta Špera. Ideja je bila da se industrijska produkcija i domaćinski život radnika i njihovih porodica stope u nešto više – a sve u službi nacionalsocijalističke želje za (auto)mobilnošću.

Međutim, proizvodnju automobila ubrzo je zamenila proizvodnja oružja – umesto Nemaca, u fabrikama su radili prinudni radnici i logoraši. Oni su 1944. činili dve trećine „zaposlenih“ – to je dokumentovano u istorijskom arhivu smeštenom u nekadašnjem bunkeru u Volfsburgu.

Nova era automobila

Buba iz 1976. godine
Buba iz 1976. godineFoto: dpa

Opšte je poznato kako se završio san o Trećem rajhu. Međutim, san o proizvodnji automobila je nastavljen – a i grad je preživeo. Britanci su ga preimenovali u Volfsburg i ponovo, umesto oružja, proizvodili automobile. Prvo za sopstvene potrebe, ali ubrzo je sa proizvodnih traka počela da silazi čuvena Buba.

U posleratno vreme, funkcionalne zgrade su zamenjivale naselja od baraka. Tek kasnije su u grad došle poznate arhitekte kao što je Finac Alvar Alto. On ne samo da je izgradio čuveni Dom kulture, nego i crkvu Svetog Duha i crkvu Svetog Stevana. Arhitekt Hans Šaroun kreirao je gradsko pozorište.

Pedesetih godina prošlog veka, Volfsburg je bio simbol nemačkog privrednog čuda. Bio je simbioza kapitala, rada i sve višeg standarda. U grad dolaze prvo gastarbajteri iz Italije, zatim iz Tunisa.

Pola stanovnika radi u fabrici

Deutschland Stadt Wolfsburg Luftaufnahme
Foto: picture alliance/dpa

Čak i sada, kada atuoindustrija više nije ono što je nekada bila, život Volfsburga je tesno vezan za fabriku automobila. Skoro polovina stanovnika je zaposlena u Folksvagenu, najvećoj fabrici automobila u Evropi, četvrtoj po veličini u svetu.

A poslednjih par godina, od kako je automobilska industrija u krizi, grad pokušava da preseče tu pupčanu vrpcu koja ga spaja sa fabrikom. Grad, ali i čitav region se obnavljaju, pretvaraju se u postindustrijski prostor za odmor i zabavu. Jedna od glavnih atrakcija je ipak „ Doživljaji u gradu automobila“. Simbioza Folksvagena i Volfsburga opstaje.

Autori: Hele Jepesen / Dijana Roščić

Odg. urednik: Nemanja Rujević