1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vreme je za deglobalizaciju!

12. avgust 2010.

Vlade gotovo svih zemalja nastoje da se suprotstave svetskoj ekonomskoj krizi i po svaku cenu ostvare privredni rast. Međutim, sve je više ekonomista koji smatraju da su granice privrednog rasta već dosegnute.

https://p.dw.com/p/Oj3W
Privredni rast je već dosegao svoju granicu?
Privredni rast je već dosegao svoju granicu?Foto: picture-alliance/ dpa

Uspeh na ekonomskom planu postao je najvažniji parametar, kada o učinku neke vlade reč. Ako stručnjaci tvrde smo na početku kraja ekonomskog rasta, postavlja se pitanje – šta nam je činiti? Ekonomista Niko Peh nema auto, nema televizor, nema mobilni telefon, ali ipak ne živi izolovano. Drži mnoga predavanja i često putuje, železnicom, razume se. Peh kaže: „Trenutno sam ispod četiri i po tone“.

Da nema putovanja bio bi ispod tri tone – emisije ugljendioksida godišnje. Prema procenama naučnika to je najviša dozvoljena potrošnja po stanovniku sveta, ukoliko želimo da porast temperature do kraja veka ne bude veći od dva stepena. Trenutna potrošnja u Nemačkoj je 11 tona po stanovniku i Niko Peh kaže:

„Do sada su ljudi uvek pitali – šta sve mogu sebi da dozvolim, šta još mogu da kupim? Došlo je vreme da se postavi pitanje kog balasta mogu da se otarasim koji mi samo odnosi novac, vreme, pažnju i opterećuje životnu sredinu?“

Globalizacija osuđena na propast?

Istovremeno, Peh smatra da bi industrija morala da se reši polovine svog „balasta“. „Nemačka se mora de-globalizovati. Globalizacija, kakvu danas imamo, znači da se stalno povećava razdaljina između proizvođača i mene kao potrošača, tako da proizvodi prelaze sve duži put što iziskuje sve više energije. Takva globalizacija osuđena je na propast“.

Niko Peh smatra da bi trebalo koristiti što više regionalnih proizvoda, jer je transport kraći i jevtiniji, jer se troši manje energije. I on se zalaže za obnovljive vidove energije, uz upozorenje da je iluzija da ta vrsta energije znači i zaštitu klime i privredni rast i kaže:

„ Ako želimo da nova vetrenjača zaista doprinese zaštiti klime onda moramo srazmerno da smanjimo proizvodnju klasičnih vidova energije – dakle, rezultat je nula kada je o rastu reč“.

Autori: D. Cang, N. Briski

Odg. urednik: N. Jakovljević