1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Wer ist Andrei?" - "Evropljani za mir"

Kristijan Stefanesku15. septembar 2008.

Pozorište kao umetnost zbližavanja - zamisao je organizatora radionica u čijem radu učestvuju mladi iz Nemačke i Rumunije. To je prilika da se još od malih nogu nauči nešto više o nekoj drugoj zemlji, narodu, jeziku...

https://p.dw.com/p/FIGw
"Wer ist Andrei?" - Mladi iz Rumunije i Nemačke
"Wer ist Andrei?" - Mladi iz Rumunije i NemačkeFoto: DW

Sa scene odjekuje pitanje: “Ko je to bio?“ Na početku se radilo o jednoj grupi, osmoro mladih iz Berlina, metropole iz srca Evrope i osmoro mladih iz Hosmana, sela u srcu Rumunije. Oni zajedno rade na pozorišnoj predstavi u kojoj glavni junak Andrej traga za svojim identitetom. Uostalom, kao i ovi mladi umetnici koji imaju između 14 i 21 godine i koji su iz različitih socijalnih uslova došli u Hosman da učestvuju u pozorišnoj radionici koju vodi rediteljka Suzana Hrudina. Rediteljka je u Berlinu članica umetničke grupe „ Evropljani za mir“.

„Pozorište je vrlo duboka duhovna stvar. Mi govorimo telom, očima, bez reči, ali i na različitim jezicima. Fascinantno je kako su učesnici naučili jedni od drugih jezike i kako se sporazumevanju.“

Da se neko nešto zapita…

Suzana Hrudina, rediteljka i članica grupe "Evropljani za mir"
Suzana Hrudina, rediteljka i članica grupe "Evropljani za mir"Foto: DW

Multietnička grupa radi predstavu o odnosu pojedinca prema samom sebi i prema društvu kome pripada. Glavni lik se razlikuje od svoje okoline, koja naravno smatra da je perfektna i neokaljana. Kao što su to i društva iz kojih dolaze mladi glumci, Nemci, Rumuni i Romi. Na bini zajedničkim snagama izrastaju likovi koji se trude da razumeju jedni druge.

„Reč je o identitetu. O tome da ste van sistema, da čovek mora sa svojim identitetom ofanzivno da nastupa, o tome da je u 21 stoleću vrlo teško opredeliti se za jedan identitet. To je tema koja nas sve zanima.“

Različiti pojedinci iz različitih kultura i na sceni i u publici, ponaosob i svi zajedno traže odgovor na bitna životna pitanja.

„Odakle dolazim, ko sam ja, šta mislim o sebi, poznajem li sebe, kakav bih hteo da budem? Mi ne pravimo pozorište kako bi tu neko nešto naučio. Mi radimo kako bismo uneli radost u svakodnevicu i pričamo priče. Ako uspemo da podstaknemo da se neko nešto zapita onda smo puno uradili.“