1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zaključci opšteg kongresa hakera

1. avgust 2010.

Špigel onlajn piše o kongresima hakera poznatim pod imenima „Blek het“ ili „Def kon“ na kojima se otkriva kakve sve opasnosti vrebaju u informatičkoj mreži i kako ih je moguće izbeći. Zaštita, uglavnom postoji.

https://p.dw.com/p/OZGV
Od većine računarskih virusa ima odbrane
Od većine računarskih virusa ima odbraneFoto: picture-alliance/chromorange

Pojam „hakerski kongres“ može da navede na pogrešne zaključke – skupovi poznati pod imenima Blek het ili Def kon u Las Vegasu nisu nikakvi tajni subverzivni sastanci na kojima se okupljaju anonimni hakeri, nego događaji koji se širom sveta prate sa velikom pažnjom i za koje su posebno zainteresovani svi koji se bave bezbednošću kompjutera. I velike kompanije i organizacije odavno tamo izlažu sopstvene programe zaštite informatičkih sistema – ili nastoje da dođu do takvih sistema. Najzad, vrhunski stručnjaci na tim skupovima ukazuju na nove opasnosti koje prete u digitalnom svetu.

Tako je jedan haker pokazao kako može da navede automat za isplatu novca da izbacuje novac kao „jednoruki Džek“ u Las Vegasu i to ne samo direktno manipulišući automatom, nego i putem telekomunikacije. Haker je eksperimentisao sa dva tipa automata za isplatu novca, ali opasnost očigledno postoji i po sve ostale.

Stručnjak za IT bezbednost Torali Diro objašnjava da nisu ugroženi samo automati za isplatu, nego i mnogi drugi uređaji u javnoj upotrebi – u njima su često sasvim obični, čak i zastareli kompjuteri sa standardnim pogonskim sistemima. Tako eksperiment sa automatom za isplatu istovremeno ukazuje koliko su ugrožene mnoge informatičke strukture.

Većina napada se može odbiti

Symbolbild: hacker stiehlt Daten aus EDV-Anlage Computerkriminalität
Foto: Bilderbox

To je bila tema i mnogih drugih izlaganja na ovogodišnjem hakerskom kongresu u Las Vegasu. Svet je sve više umrežen, ali time nije postao sigurniji. Naime, sistemi koji uopšte nisu bili planirani za to, danas se povezuju u mreže i tako postaju dostupni spolja. Što je sistem složeniji, to je veća opasnost da se previde propusti kada je o bezbednosti reč. Ukoliko se pri tom još povežu sistemi koji su jedva kompatibilni samo raste opasnost da se na najslabijoj tački uđe u njih i tako ugroze i oni bolje zaštićeni delovi.

Umrežavanjem postaju ugrožene i do tada stabilni i sigurni sistemi i Džonatan Polet posebno se pozabavio takozvanim „inteligentnim strujomerom“. Naime, moguće je manipulisati takve sisteme i obezbediti struju po povoljnijoj ceni, što je i razumljivo, ali je neshvatljivo što elektrodistributivne kompanije ugrađuju uređaje za koje se zna da su problematični kada je bezbednost u pitanju, kaže Polet.

Inače, kada je reč o ličnom kompjuteru dovoljno je poštovati uobičajena pravila u pogledu bezbednosti, smatraju stručnjaci. Najveći deo problema sa bezbednošću povezan je sa odavno poznatim slabostima sistema, a povrh svega korisnici ne vode računa da preduzmu mere bezbednosti koje su svima na raspolaganju. Kompanija Verizon, koja se bavi bezbednošću kompjutera, upravo je saopštila da je 96 odsto šteta u prošloj godini bilo moguće izbeći, jer odavno postoji zaštita za te vrste štetnih softvera. Kriminalci i hakeri spremni su u svakom trenutku da kazne takvu neopreznost, piše Špigel onlajn.

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević