1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zakon o suzbijanju korupcije u Sverenoj Rajni-Vestfaliji

Klaus Dojzer1. oktobar 2004.

Pravi se tzv "crna lista" firmi koje su imale korupcionaške afere

https://p.dw.com/p/BAev

Na crnu listu dolaze one firme koje su davanjem mita pokušale da se domognu poslova na javnim konkursima. Ministar unutrašnjih poslova Severne Rajne Vestfalije Fric Berens smatra da je odavno sazrelo vreme da se načini spisak preduzeća koja su imala afere korupcije.

“To služi da javni konkursi budu čisti i da sačuvaju svoj integritet. Mi smo na žalost u prošlosti imali slučajeve na osnovu kojih je postalo neophodno da se energično napravi red”, kaže ministar.

To ne znači da se dosad na tom planu ništa nije radilo. U nekim gradovima već postoje zasebne službe koje se bave pitanjem korupcije. Tako se, recimo, u Dortmundu još od 1997. godine za rasvetljavanje tih slučajeva brine Jirgen Lajst.

“Sve je počelo kada su se dogodili pozanti slučajevi u Frankfurtu, zapravo onaj skandal sa nekretninama. To je tada potreslo gotovo čitavu Saveznu republiku Nemačku. I onda je gradsko veće Dortmunda reklo: mi moramo intenzivno da radimo na tome da se i kod nas ne dogode slični slučajevi, kaže ovaj istražitelj korupcije.

Kao i njegove kolege iz drugih gradskih veća, Jirgen Lajst je dosta brzo morao da se upozna sa problemom korupcije.

“Dogod postoje nalozi za poslove od značaja za preživljavanje firme, biće i pokušaja da se ljudi, kako se to lepo kaže, “podmažu”, priča on dalje.

Takoreći tek što je stupio na dužnost, Lajst je uspeo da udje u trag jednom korupcionom skandalu u dortmundskoj službi za visokogradnju, pri čemu je grad bio oštećen za preko milion evra. Lajst polazi od toga da u čitavoj Nemačkoj, zahvaljujući korupcionim deliktima, godišnje nastaje šteta u iznosu od oko 15 milijardi evra.

“Ili je jednostavnije ovako reći: polazi se od toga da kod svakog većeg gradjevinskog projekta, država zbog mita i korupcije izgubi izmedju 20 i 30 procenata”.

U Nemačkoj, što se tiče mita i korupcije naročito je upadljiva gradjevinarska branša. Na tu privrednu granu otpada gotovo 40 procenata svih korupcionih delikata. Ali isto i zdravstvo, koje sa 15 procenata zauzima treće mesto na negativnoj rang listi. Istražitelj korupcije poput Jirgena Lajsta radi takodje na sprečavanju, odnosno otkrivanju slučajeva korupcije i u javnim službama. Recimo organi vlasti grada Dortmunda zapošljavaju preko 8.000 službenika, a svi oni nisu imuni na primanje mita. Pri tom ne mora uvek da se radi o novcu u kešu.

"Ponekad se radi o jeftinom putovanju, o veš mašini, o kommpletu zimskih guma za automobil".

Preduzeća koja takoreći po svaku cenu žele da dobiju nalog za neki posao, ne pokušavaju da podmite samo ljude na rukovodećim mestima. Jirgen Lajst kaže:

"Postoji standardna izreka koja glasi: podmazati onoga koji je potreban".

Istražitelji korupcije u gradovima u Severnoj Rajni Vestfaliji su proteklih godina stvorili zajedničku informativnu mrežu, iz koje se dobijaju podaci za novonastalu “crnu listu”.

"Mi smo pri zemaljskoj vladi u Diseldorfu, i to zavredjuje priznanje, osnovali centralu, gde su prijavljene firme koje su umešane u korupcionaške afere. Toj centrali se po pravilu obraća svaka opština Severne Rajne Vestfalije pre nego što donese odluku kome će poveriti posao na nekom javnom konkursu, da bi se raspitala da li su firme koje na tom konkursu učestvuju zavedene na "crnu listu".

Tako da neko ko jednom bude otkriven u aferi korupcije ostaje isključen prilikom dobijanja naloga za nove poslove. U tom smislu zakonodavstvo Severne Rajne Vestfalije nailazi na odobravanje i kod nevladine organizacije “Transparensi internešenel”, čiji portparol Peter fon Blomberg kaže:

“Koliko ja mogu da vidim, to je prvi registar korupcije, koji počiva na zakonu, dok su dosad te stvari regulisane samo odredbama. I ja smatram da je to pravi uzor za mogući savezni zakon”, naglašava portparol "Transparensi internešenela".