1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zatrpavaju li se masovne grobnice u RS?

Dragan Maksimović 19. jun 2008.

Masovne grobnice u RS, prema nezvaničnim informacijama, sve se više zatrpavaju osim običnim smećem i eutanaziranom stokom. Da li je bilo zatrpavanja jame Bunarevi iz koje su 2000. godine ekshumirana tela 24 Bošnjaka.

https://p.dw.com/p/EMgc
Poslednji sličan primer bilo je pretvaranje obeleženih masovnih grobnica u deponije smeća u selu Ljeskovik kod Srebrenice
Poslednji sličan primer bilo je pretvaranje obeleženih masovnih grobnica u deponije smeća u selu Ljeskovik kod SrebreniceFoto: AP

Odlaganje različitih vrsta smeća i drugog otpada u masovane grobnice u RS postalo je svakodnevica, tvrde predstavnici udruženja ali i neki predstavnici Instituta za nestala lica BiH. Nakon slučaja Ljeskovik kod Srebrenice, kada su mještani spriječili pokapanje zaraženih ovaca u obilježenu masovnu grobnicu, sličan slučaj zabilježen je u blizini Manjače gdje je 2000. godine otvorena masovna grobnica, u prirodnoj jami Bunarevi iz koje su ekshumirana 24 tijela. „Iako niko od nadležnih ne želi zvanično potvrditi, nezvanično, u ovoj jami izvršena je eutanazija ovaca koje su bačene u masovnu grobnicu Bunarevi za koju se sumnja da skriva posmrtne ostatke logoraša iz Sanskog Mosta“, kaže član Udruženja logoraša Sanski Most, Amir Talić.

"Definitivno je ostalo viška kostiju"

Najviše informacija o samoj grobnici Bunarevi i svemu što se događalo tokom ekshumacija 2000. godine i perioda nako toga ima bivši načelnik u tadašnjoj Federalnoj komisiji za traženje nestalih lica, Jasmin Odobašić. On nije mogao da potvrdi niti dematuje priče o zatrpavanju jame, ali ono što je potvrdio je da su tokom ekshumacije kosti prenijete u Ključ: "Prilikom antropološke obrade sastavljeno je 24 tijela i definitivno je ostalo viška kostiju očito od nekih drugih tijela koja su ostala na dnu jame. Jednostavno, ekshumacija je totalno nekvalitetno odrađena od strane dva ljekara međunarodne komisije". Odobašić naglašava da je imao namjeru da se vrati i završi posao ali mu čelni ljudi Instituta u kojem danas radi, zbog kako kaže, interesa pojedinaca, to nisu dozvolili.

Logor Manjača u blizini jame Bunarevi

Logor na Manjači prošao je i Mehmed Begić koji se sjeća i jame Bunarevi. Strahote koje je prošao, kaže, neće zaboraviti: "Dovesti u poziciju da zamrzimo ko smo, šta smo, odakle smo, da zamrzimo što smo uopšte živi i da poželimo da nestanemo sa ovoga svijeta. Mnogi su dovedeni u to stanje i ti su najgore prošli". Međutim, kaže Begić, bilo je i neistina: "Ja sam negdje pročitao i hoću da vi to znate, u nekim novimana kada sam bio u Njemačkoj, da je bilo silovanja na Manjači. Na Manjači nije bilo žena".

U ministarstvu unutrašnjih poslova RS još nema informacija da li je zahtjev za ispitivanjem zatrapavanja jame Bunarevi stigao nadležim organima. U svakom slučaju, ukoliko je zahtjev proslijeđen, policija bi u najkraćem roku trebala izaći na teren radi utvrđivanja pravog stanja.