1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Završena odiseja jednog Direrovog platna

Dpa25. maj 2004.

Direrovo platno ”Sveti Jovan krstitelj”, ukradeno krajem Drugog svetskog rata, je vraćeno u Bremen. Sinoć je u prisustvu kancelara Gerharda Šredera slika vraćena Umetničkoj galeriji, posle duge odiseje. Tako je to platno ponovo sjedinjeno sa slikom ”Svetog Onofrijusa”. Treći deo triptiha je u posedu muzeja Metropoliten u Njujorku.

https://p.dw.com/p/BApl
Vraćanje Svetog Jovana Krstitelja na svoje mesto. - Zadovoljni kancelar Gerhard Šreder (prvi s' leva).
Vraćanje Svetog Jovana Krstitelja na svoje mesto. - Zadovoljni kancelar Gerhard Šreder (prvi s' leva).Foto: AP

Kancelar Gerhard Šreder je rekao da je u pitanju izuzetan gest Estonije. ”To je veliki dan za odnose Estonije i Nemačke, za grad Bremen i za umetnost”, rekao je Šreder. Predsednik vlade Estonije, Juhan Parts, koji je takođe prisustvovao svečanosti u Bremenu, je izrazio nadu da će i druge ukradene umetničke vrednosti biti vraćene svojim vlasnicima. Predsednik vlade Bremena, Hening Šerf, je za vraćanje platna ”Svetog Jovana Krstitelja” rekao da je ”poklon”.

Posle više od šezdeset godina su dve slike iz triptiha ponovo spojene, rekao je direktor Umetničke galerije, Vulf Hercogenrat, istakavši da se radi o starom vlasništvu muzeja koji se sada najviše zahaljuje vladi Estonije.

Direrova slika ”Sveti Jovan krstitelj” je veličine 59 sa 21,7 centimetara. Albreht Direr (1471-1528) ju je naslikao u sklopu pomenutog triptiha. Za vreme Drugog svetskog rata je slika bila premeštena u zamak Karncov u Brandenburgu. Tamo ju je 1945. ukrao jedan ruski vojnik. Početkom devedesetih godina je slika prebačena u Estoniju, u nameri da se proda na zapadnom tržištu. Tada je sliku zaplenila estonska carina. Deset godina je slika bila u depou muzeja u Talinu. I tek je 2003. sliku identifikovao jedan holandski naučnik.

Muzej u Bremenu je jedan od najteže oštećenih u toku rata. Mnogobrojne slike, crteži i grafike, od neprocenjive vrednosti, su rasuti svuda po svetu. Do danas nisu one pronađene. Da li će vraćanje Direrove slike Umetničkoj galeriji biti početak ponovnog konstituisanja stare umetničke riznice?