1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zbog krvne osvete deca ne izlaze iz kuće

Jakov Leon (agencije)7. jun 2014.

Krvna osveta je i dalje ozbiljan problem u pojedinim državama, kao što je Albanija, piše nemački nedeljnik „Špigel“ u svom onlajn izdanju. Neki zbog pretnji retko (i to samo na sat ili dva), izlaze iz kuće.

https://p.dw.com/p/1CEGN
Albanien Kinderzeichnung gegen Blutrache in Tirana
Foto: DW/A. Muka

Leonard Kukaj je u poslednje četiri godine svoj dom napustio samo na par sati. Plaši da ga ubiti rivalski klan njegovog ujaka. I kada je u kući, živi u strahu i nemirno spava. Ponekad, u trenucima kada u dvorištu čuje neprirodne zvuke, umišlja da su napadači u blizini i da bi se u svakom momentu mogao čuti pucanj iz pištolja. Za to vreme njegov mlađi brat spava dubokim snom, majka takođe.

Mladom Albancu je samo 14 godina. Leonard je miran i povučen. Očigledno ima talenta za crtanje. Obožava Fudbalski klub Bajern Minhen. „Moj život bi jednim hicem bio okončan“, priča plavooki tinejdžer u razgovoru za Špigel. Njegova majka svom sinu želi samo najbolje, ali priznaje da bi „Leonardovo ubistvo unelo nadu za mir“. To bi navodno povratilo čast porodici, koja se sa pomenutim klanom godinama spori oko imanja nadomak planinskog potoka.

Ova porodica živi u porodičnoj kući u Skadru, gradu sa 96.000 stanovnika, na severozapadu Albanije, nedaleko od albanskih Alpa. Kraj je prilično siromašan, mnoge kuće nemaju vodu.

Na prolivanje krvi se odgovara prolivanjem krvi?

Skadar je prilično podeljen, kao i ostatak zemlje. Iako se na trenutke stiče utisak da za albansko društvo ima nade, sticajem okolnosti i zbog „zelenog svetla“ za kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji, korupcija, trgovina ljudima i kriminal i dalje razaraju zemlju, navodi se u tekstu. Albanija je zemlja u kojoj je krvna osveta prisutna.

Albanien Blutrache Proteste der Jugend Archivbild
Uprkos protestima, "tradicija" je ostala ukorenjenaFoto: picture-alliance/dpa

„Na prolivanje krvi se odgovara prolivanjem krvi“, to je edikt koji potiče iz zakona još iz 15 veka. Paralelno sa pravnim sistemom u ovoj zemlji, neki građani pravdu vide onako kako to nalaže Kanun, zasnovan na „časti, krivici i osveti“. Zbog toga su životi mnogi ljudi, a među njima i dece, i dalje ugroženi. Sve počinje, naizgled bezopasnim svađama.

Leonard reporteru Špigla otkriva, kako je spor počeo prepirkom između njegove porodice i suseda oko vode za koju su od Kukaja tražili novac. Porodica Proj je teško uvredila njegovu familiju, zbog čega je Leonardov ujak ubio jednog suseda. Dve godine kasnije usledila je osveta u kojoj je ubijeno dvoje članova Kukajeve porodice. Greškom je ubijena Leonardova rođaka Marija. Metak je bio njemu namenjen, zato Marijin otac želi smrt ovog dečaka. Pokušaja je već bilo, ali su, na sreću, prošli bezuspešno.

Ubrzani postupak za potražioce azila sa Balkana

Nemački mediji izveštavaju o nameri vlade u Berlinu da se zakonski ubrza postupak donošenja odluka o zahtevima za dobijanje azila, koje poslednjih godina, u povećanom broju podnose građani Srbije, BiH i Makedonije. Među njima je najveći broj Roma. Prema predlogu nemačke vlade, pomenute zemlje bi se ubuduće nalazile na listi „bezbednih zemalja“. To bi omogućilo ubrzani postupak donošenja odluka o zahtevima za azil koje ulažu državljani tih zemalja. Noje osnabriker cajtung pozdravlja te namere.

"Preti li ova reforma da ugrozi nemačku politiku prema izbeglicama? Ne. Planovi ministra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezijera samo su odraz realnosti. To potvrđuje i pogled na statistiku. Četvrtina izbeglica u Nemačkoj potiče iz pomenutih zemalja, ali je samo jednom od njih stotinu je na kraju i odobren zahtev za dobijanje azila. Stoga je ispravno da se Srbija, BiH i Makedonija stave na listu ‚sigurnih država‘. To ne znači da je za ljude iz ovog regiona isključena mogućnost dobijanja azila. Oni i dalje imaju šanse za pošten, mada skraćen postupak donošenja odluke", komentariše ovaj list.

Za Frankfurter algemajne cajtung stvar je jasna: "Što jednostavnije i brže bude okončan postupak za Srbe ili Albance koji traže azil, to se brže može pružiti pomoć izbeglcama iz Sirije ili Avganistana čiji su životi zaista ugroženi."

Noje prese iz Hanovera je među dnevnicima koji oštro kritikuju namere nemačke vlade: "Nema sumnje: ne mogu se porediti prilike u Srbiji i Siriji. Međutim, realnost je da su Sinti i Romi na Balkanu izloženi diskriminaciji, da se u pojedinim područjima guraju u naselja koja podsećaju na slamove u Bangladešu, što nema ništa zajedničkog sa evropskim idejama. Da li to narušava ljudsko dostojanstvo? Teško je reći da to nije tako. Da li ovi ljudi beže od siromaštva? Sigurno. Da li su politički proganjani? Moguće, ali to se pitanje u ubrzanom postupku postavlja samo teoretski. Pečat na odbijenicu i napolje - tako trenutno glasi deviza vlasti", zaključuje Noje prese.