1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zemlja bez vlade predsedava Evropom

1. jul 2010.

Od danas (1. jula) Belgija preuzima predsedavanje Evropskom unijom. Ova uloga pripala je Briselu u možda najnezgodnijem trenutku u njegovoj modernoj istoriji. Jer nije lako voditi Evropu dok traju unutrašnja preganjanja.

https://p.dw.com/p/O7Ty
Brisel još nema vladu
Brisel još nema vladuFoto: DW

U državi u kojoj je smeštena celokupna administracija EU, situacija na političkom planu veoma je nestabilna. Posle nedavnih parlamentarnih izbora, koalicija koja bi mogla da oformi novu vladu nije ni na pomolu. Bart de Vever, šef stranke Nove flamanske alijanse, koja je osvojila najviše glasova, kaže da će Belgija novu vladu dobiti do oktobra – do početka novog zasedanja Evropskog parlamenta. Sve u nameri da uveri ostale države članice da šestomesečnim predsedavanjem neće rukovoditi privremena administracija.

„Uverio sam predsednika Evropske komisije Baroza da proces formiranja nove vlade neće imati velikog uticaja na samo predsedavanje.“

Sve se vrti oko autonomije

Bart de Vever se zalaže za veću autonomiju Flandrije
Bart de Vever se zalaže za veću autonomiju FlandrijeFoto: AP

Formiranje vlade u Belgiji oduvek je bio nategnut proces. Razlog za to je duboka podela na dva tabora – stranku koja zastupa interese Flamanaca koji govore svojim jezikom i partije koja predstavlja frankofoni deo stanovništva u Valoniji. Ovog puta glavna tema pregovora jeste veća autonomija Flandrije, u zamenu za veća prava tamošnjih frankofonih stanovnika.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo siguran je u sposobnost Belgije da formira vladu i da upravlja Unijom u narednih šest meseci: „Verujem da će Belgija ostati u sedištu Unije, gde je oduvek i bila. Siguran sam da će Brisel sačuvati svoja evropska uverenja.“

Više prostora za Van Rompeja

Evropsko uverenje u ovom slučaju znači tradiciju podrške evropskom federalizmu. Zato politička nestabilnost u Belgiji stvara utisak o mogućim posledicama po funkcionisanje Unije. Ipak, Lisabonski ugovor uveo je institucionalne promene kojima je uloga predsedavanja postala manje politička, a više administrativna.

Konačno više prostora za Hermana van Rompeja i Ketrin Ešton?
Konačno više prostora za Hermana van Rompeja i Ketrin Ešton?Foto: AP

Mnogi zato kritikuju Španiju da je bila previše agresivna u nameri da bude dominantna i time onemogućila izbijanje u prvi plan dve nove evropske institucionalne figure – visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost i predsednika Evropskog saveta. Belgijski zvaničnici su ranije isticali nameru da samo predsedavanje svedu na manje značajan nivo, a da veću ulogu daju Hermanu van Rompeju, aktuelnom predsedniku Evropskog saveta, inače bivšem belgijskom premijeru.

Autori: Nina-Maria Pots / Relja Božić

Odg. urednik: Nemanja Rujević