1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

ZLOČIN RASVIJETLITI, A BUKOVČANIMA OMOGUĆITI POVRATAK

16. jul 2007.

Bosnom i Hercegovinom, koje je početkom devedesetih etnički očišćeno od Bošnjaka, traže pravdu od državnih organa Crne Gore

https://p.dw.com/p/BIm3

Naša je želja i zahtjev da se dogadaji iz tog perioda potpuno rasvijetle kako se ovim slucajem ne bi moglo manipulisati, kažu u Udruženju prognanih Bukovcana.

Konstatujuci da je sada na potezu država Crna Gora i njeni organi, predsjednik ove organizacije Jakub Durgut istice: „Tek nakon privodenja pravdi lica za koja se utvrdi da su pocinili zlocin, može se govoriti o planiranju povratka Bukovicana svojim domovima. To bi u neku ruku bila garancija da se zlocini nad njima nece ponavljati nekažnjeno, kao do sada.

Dalje, neophodna je obnova infrastrukture kako bi eventualni povratak bio održiv.

Sljedeca stvar koju treba uraditi je obeštecenje žrtava koliko je to moguce.

Ukljucivanje mladih povratnika u policijski sastav na terenu Bukovice bio bi takode važan korak u izgradnji povjerenja."

Akciju države traže i stranke i institucije koje okupljaju Bošnjake u Crnoj Gori.

Predsjednik Upravnog odbora Foruma Bošnjaka-Muslimana Suljo Mustafic je rekao da se ovaj slucaj, nakon 15 godina, mora procesuirati i da se prognanima koji se žele vratiti mora pomoci u obnovi domova, te garantovati bezbjednost.

„Najmanje što državni organi mogu uraditi jeste rasvijetljavanje okolnosti pod kojima se dešavalo cišcenje Bukovice, kao i privodenje pravdi onih koji su u tome ucestovovali."

Rasvjetljavanje ovog zlocina je od crnogorskih vlasti, tokom nedavne posjete Podgorici, zatražila i glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte. Ona je potvrdila da je dobila dokumentarni film „Praznina", novinara i publiciste Seada Sadikovica, koji na potresan nacin svjedoci o stradanju žitelja Bukovice.

Inace, od oko 350 protjeranih Bukovcana vecina danas živi u Bosni i Hercegovini ili u Pljevljima.

Crnogorski ombudsman Šefko Crnovršanin kazao je da ce uskoro posjetiti ovaj kraj i da ce to biti prilika da se gradani žale na rad državnih institucija. „To cemo uciniti vec u toku ovoga mjeseca. Gradane cemo upoznati sa našim nadležnostima, poucicemo ih u njihovim pravima kada je u pitanju naknada štete i kada je u pitanju podnošenje krivicnih prijava i drugo, a sve njihove prijave i pritužbe cemo proslijediti državnim institucijama i tražiti od nadležnih da se po njihovim zahtjevima riješe."

A crnogorsko tužilaštvo je saopštilo da prikuplja dokaze kako bi otvorilo istragu o ovom zlocinu.

Dosadašnja praksa, o cemu jasno govore istrage o slucajevima deportacije bosansko-hercegovackih izbjeglica iz Crne Gore snagama radovana Karadžica u proljece 1992. godine ili mucenje hrvatskih državljana u logoru „Morinj", u Boki Kotorskoj, pocetkom devedesetih, ne daju, medutim, previše optimizma u efikasnost tužilaštva u Podgorici, bar kada su u pitanju ratni zlocini.