Ćosiću krivična prijava za rasizam

"Rat je došao iz vedra neba, šireći paniku među ljudima i životinjama. Zmije su napustile šume i našle utočište u gradovima i selima. Posvuda u zemlji je zavladao strah od tumarajućih reptila", citira Sueddeutsche Zeitung pasus iz nove knjige srbijanskog pisca Dobrice Ćosića "Vrijeme zmija", ističući da se Ćosić na taj način prisjeća 24. marta 1999., dana kada je NATO savez počeo bombardovati Srbiju, kako bi okončao teror srbijanskih Snaga sigurnosti na Kosovu. O uzrocima konflikta, čitalac u knjizi ne može pronaći gotovo ništa. Sada se ovom knjigom ne bavi samo srbijanska javnost, već i pravosuđe. Dvije organizacije za ljudska prava su Okružnom tužilaštvu u Beogradu podnijele krivičnu prijavu protiv Ćosića. Borci za ljudska prava Sonja Biserko i Biljana Kovačević-Vučo optužuju 88-godišnjeg srbijanskog pisca za rasizam. Iskaljujući gnjev zbog napada NATO-a Ćosiću se otela rečenica, koja poziva na mržnju protiv sopstvenih građana, kosovskih Albanaca", piše Sueddeutsche Zeitung i citira spornu rečenicu iz njegove knjige: "Taj socijalni, moralni i politički talog tribalnog varvarskog Balkana uzima za saveznika Ameriku i EU protiv najdemokratičnijeg, najcivilizovanijeg i najprosvećenijeg balkanskog naroda - srpskog naroda". Zajednički život sa kosovskim Albancima je, po mišljenju autora, nemoguć, a jedino rješenje teritorijalna podjela. Ukoliko srpski manastir, ili crkva ipak ostanu na tlu koje pripadne Albancima, onda ova kulturna dobra moraju dobiti autonomni status, poput pravoslavnih manastira na svetom brdu Athosu u Grčkoj, piše između ostalog Sueddeutsche Zeitung.

Puno pristalica u Srbiji

Sueddeutsche Zeitung konstatuje da Ćosić u Srbiji ima puno pristalica i da mu visoki političari ukazuju veliku čast. Neki otvoreno podržavaju njegovu ideju o podjeli Kosova. Pozivaju ga na svaku državnu ceremoniju. Ćosića sa ocem sadašnjeg predsjednika Borisa Tadića, filozofom Ljubomirom Tadićem veže dugogodišnje prijateljstvo. Tadić senior je tokom rata u Bosni bio savjetnik Radovana Karadžića, zaključuje se u članku lista Sueddeutsche Zeitung.

Serija poraza za Monsanto

U Njemačkoj je već nekoliko dana jedna od glavnih tema uzgoj genetski manipuliranih biljaka i životinja. Povod je zabrana upotrebe modifikovanog kukuruza američkog koncerna Monsanto. Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da američki koncern Monsanto u Evropi ne može naći prijatelje i dodaje. "Zabranom upotrebe ove posebne sorte kukuruza nastavlja se serija poraza za ovaj koncern u evropskim zemljama, koje ovo sjeme kukuruza žele da drže podalje od svojih polja. Ali, Amerikanci virtuozno i majstorski zaobilaze protivnike i sve koji za njih predstavljaju opoziciju. Poslovi im idu odlično. Sve veći otpor u Evropi Monsanto će preboljeti bez većih problema. Dobit ovaj koncern vidi u zemljama u usponu, kao što su Kina ili Indija, ističe komentator lista FAZ.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić