Čestitke, očekivanja i kritike Jeremiću
9. juni 2012
36-godišnji Jeremić će Generalnom skupštinom UN-a predsjedavati od septembra 2012. do septembra 2013. godine. Nakon izbora Jeremić je izjavio da je Srbija mala i zemlja u razvoju, koja ne pripada nijednom vojnom niti političkom savezu i da je utoliko veća čast dobiti povjerenje tolikog broja država za predsjedavanje glavnim reprezentativnim političkim organom Ujedinjenih nacija. "Svoj izbor za predsjednika Generalne skupštine UN prevashodno vidim kao odavanje priznanja srpskom narodu, kojem sam imao čast da više od pet godina služim kao ministar vanjskih poslova", rekao je Jeremić.
“Jeremićev izbor nije iznenađenje”
U prvim reakcijama je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović čestitao Jeremiću i iznio očekivanja "da novoizabrani predsjednik korektno obavlja svoj posao". Josipović je dodao: "Za one koji prate međunarodne odnose, Jeremićev izbor nije iznenađenje, obzirom na odnos snaga i pokret nesvrstanih u kojem je Srbija vrlo aktivna.”
Zbog Jeremićevih najava da će se zalagati za Srbiju stižu kritike iz Njemačke, jer se u ovoj zemlji smatra da novi predsjedavajući neće biti neutralan. Diplomati su, kako pišu njemačke agencije, pored ostalog kritizirali da je iza kulisa Rusija vrbovala za Jeremića, kako bi ga druge zemlje izabrale. Njemački minister vanjskih poslova je čestitao Jeremiću na izboru za predsjedavajućeg Generalne skupštine UN-a i poželio mu “mnogo uspjeha” u radu. “Jeremić preuzima ovu funkciju u vrijeme u kojem se Generalna skupština bavi važnim globalnim pitanjima kada je riječ o sigurnosti, razvoju, zaštiti okoliša, ljudskih prava, te humaitarnim pitanjima”, naveo je pored ostalog Westerwelle.
Obaveze i ovlaštenja
Vuk Jeremić je treći predsjedavajući Generalne skupštine UN-a s prostora bivše Jugoslavije, poslije jugoslavenskog diplomate i dužnosnika Lazara Mojsova, 1977., i makedonskog diplomate Srđana Kerima, koji je Skupštinom predsjedavao 2007.
Jeremić, koji će 18. septembra preuzeti tu funkciju, predvodiće u narednih godinu dana Generalnu skupštinu UN u ime Istočnoevropske grupe koju čine 23 zemlje, uključujući i sve bivše jugoslovenske republike i današnje susjede Srbije. Njegova ovlaštenja su da otvara i zatvara plenarna zasjedanja, usmjerava diskusiju, vodi računa o poštovanju procedure i saopštava odluke.
On također ima pravo da ograniči vrijeme diksusije, zatvara liste govornika ili da odloži debatu. Uloga mu je i da olakšava rad Generalne skupštine kroz bilateralne konsultacije sa delegacijama kako bi se prevazišle razlike u mišljenjima, da predlaže rješenja i da radi na postizanju konsenzusa oko nekog prijedloga. Predsjedavajući ne glasa o odlukama Generalne skupštine, ali određuje predstavnika iz delegacije svoje zemlje koji će to učiniti u njegovo ime.
Autor: Belma Fazlagić-Šestić (dpa, hina, beta)
Odgovorna urednica: Marina Martinović