Četiri rezolucije o bivšoj Jugoslaviji

Pored izvještaja o trgovini organima na Kosovu Dicka Martyja i o zaštiti svedoka na suđenjima za ratne zločine na Balkanu Jeana-Charlesa Gourdeta, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE) na plenarnoj sjednici u Strasbourgu naredne sedmice će glasati i o izvještaju o pomirenju i političkom dijalogu država nastalih raspadom SFRJ.

U tom izvještaju, koji je pripremio Pietro Marcenaro, a Odbor za politička pitanja Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope jednoglasno usvojio 15. decembra 2010., izražena je podrška naporima država bivše Jugoslavije u pravcu pomirenja i izgradnje novih odnosa. Pozdravljena je i njihova posvećenost regionalnoj saradnji koja ukazuje na spremnost da se prevaziđe naslijeđe prošlosti.

Ukoliko bude usvojen 26. januara kada će PACE o njemu glasati, izvještaj naslovljen "Pomirenje i politički dijalog država bivše Jugoslavije", prerast će u rezoluciju u kojoj se, uz niz pozitivnih primjera djelovanja na pomirenju država nastalih raspadom Jugoslavije, ukazuje i na obaveze koje još stoje pred njima.

Potrebna puna saradnja s Haškim tribunalom

U izvještaju je napomenuto da je za potpuno pomirenje i euroatlanske integracije neophodno uložiti dodatne napore.

- Potrebno je sposobno i odlučno vodstvo, vizionarstvo i posvećenost miru, navodi se u izvještaju i dodaje da je javni diskurs o ratu i njegovoj zaostavštini različit od zemlje do zemlje, što bi moglo biti izvor nove mržnje i sukoba.

- Isto kao što etnički sukobi i građanski ratovi nisu prirodne nepogode, nego plod ljudskog djelovanja, i njihovo sprečavanje i rješavanje se ne može desiti automatski, istakao je Marcenaro u izvještaju.

Ukoliko bude usvojena, rezolucija će od država bivše Jugoslavije tražiti da pitanje nestalih ostane prioritet, da se otvore arhive i osigura finansiranje građanskih inicijativa koje nastoje da popišu žrtve sukoba kako bi bio riješen problem naslijeđa prošlosti.

Države regiona također će biti pozvane da osiguraju punu saradnju s Haškim tribunalom u procesuiranju ratnih zločina, u čemu hapšenje preostale dvojice bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića i osiguravanje pune zaštite svjedoka treba da budu prioriteti.

"Nova politička i institucionalna panorama"

Traži se i intezivnija tehnička saradnja u stvaranju jasne statistike o povratku izbjeglica, kao i da se u saradnji s međunarodnom zajednicom nastavi osiguravanje podrške povratku i reintegraciji izbjeglica u mjesta u kojim su živili ili integraciji u mjestima u kojim danas žive. To podrazumjeva osiguranje osnovnih prava, kao što su pravo na stanovanje, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i posao.

Usvajanje rezolucije značilo bi i poziv zemljema regiona da riješe granične sporove i prihvate obavezujuće arbitražne mehanizme, da pojačaju napore za efikasno provođenje zakona protiv diskriminacije i o zaštiti manjina i podrže prekogranične građanske inicijatve usmjerene na pomirenje.

U nacrtu rezolucije se navodi da su sukobi u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 1995. godine, u kojima je poginulo 140.000 osoba bili obilježeni gnusnim ratnim zločinima, uključujući korišćenje etničkog čišćenja i silovanja kao instrumenata ratovanja.

Ocijenjeno je da je tako stvorena "nova politička i institucionalna panorama" s više od 300.000 interno raseljenih, 120.000 izbjeglh koji ne mogu ili neće da se vrate u mjesta u kojima su živili prije rata.

Autor: Agencija FENA

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić