Đukanović pred reizborom

Prošle su gotovo tri godine otkako je Crna Gora postala neovisna, kada se izdvojila iz državnog zajedništva sa Srbijom. U ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici sa oko 650.000 stanovnika, čiji jedan dio teritorije izlazi na Jadran, već gotovo dvije decenije vladaju nekadašnji komunisti. Za Evropsku komisiju izbori u Crnoj Gori su, čini se, od presudnog značaja. Dvije nedjelje prije glasanja evropski komesar za proširenje Olli Rehn je u Brüsselu pohvalio svog gosta Milu Đukanovića zbog uspjeha njegove vlade u provođenju političkih i privrednih reformi iako pojedine tačke tih reformi još uvijek nisu ispunjene:

„Želim da podržim Crnu Goru i njene napore u jačanju administrativnih struktura, u provođenju državno-pravnih reformi, te u okviru suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije. Možete biti sigurni da ćete imati podršku komisije u vašem radu u pravcu postizanja daljih ciljeva na putu ka Evropskoj uniji.“

Opozicija smatra da se prijevremeni izbori održavaju zbog postojeće krize

Još tokom ovog proljeća Crna Gora, koja je uz odobrenje Brüssela uvela euro kao svoju valutu, želi zvanično da postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Crnogorska vlada je saopštila da sa punim mandatom želi da počne pregovore o pristupu Evropskoj uniji i da je to razlog za održavanje prijevremenih izbora. No opozicija smatra da je stvarni razlog globalna finansijska kriza. Građani Crne Gore su prvobitno trebali da izađu na izbore tek šest mjeseci kasnije. Politički analitičari smatraju da bi upravo u vijeme teške ekonomske krize moglo doći do socijalnih nemira. Premijer Đukanović je tokom predizborne kampanje u svom rodnom Nikšiću kazao:

„I dok su na svjetskoj sceni bankrotirali takvi bankovni giganti kao što je Lehmann Brothers, u Crnoj Gori nema bankrota banaka. Dotle dok su na međunarodnoj sceni proizvodnju obustavila čak i takva preduzeća kakva su ona iz oblasti automobilske industrije Amerike i Njemačke, u Crnoj Gori preduzeća rade. Dotle dok je samo u januaru i u februaru u Americi po jedna Crna Gora ostala bez posla, po 600.000 ljudi i u jednom i u drugom mjesecu, u Crnoj Gori nema otpuštanja radnika.“

Neovisni mediji, koji se u Crnoj Gori nalaze pod pritiskom, izvještavaju da to nije tačno, jer je upravo njemačka državna Kreditna banka za obnovu morala da crnogorskom bankarskom sektoru da prvu pomoć u visini od 50 miliona eura. Crnogorska privreda, koja je zahvaljujući prije svega turizmu imala rast od 7,5 odsto, se nalazi pred recesijom. Gotovo 30 milijardi eura stranih i domaćih investicija je bilo predviđeno za turizam u ovoj i u narednoj godini. No za sada nema nijednog čvrstog projekta. I pored toga crnogorski premijer je u svom sve siromašnijem Nikšiću, u kojem postoji željezara, dočekan sa oduševljenjem.

Đukanović bi mogao osvojiti više od polovice glasova

Na osnovu provedenih anketa lista „Evropske Crne Gore“ Mila Đukanovića će na nedjeljnim izborima dobiti više od polovice biračkih glasova. U koaliciji su tri manje stranke, te Đukanovićeva Demokratska partija socijalista. Ona je u Crnoj Gori na vlasti još od raspada bivše Jugoslavije 1991. Njen predsjedavajući se mijenjao na vlasti kao premijer i predsjednik. Od 2006. do 2008. je napravio pauzu koja je trajala godinu i pol dana. U tom vremenu se sa sumnjivim poduzetničkim aktivnostima obogatio.

No, bez obzira na to, opozicija nije uspjela da ugrozi njegovu karizmu. Socijalistička ljevica, liberalni reformisti, ili stranke nacionalnih manjina u Crnoj Gori nisu mogle Đukanoviću da dokažu brojne afere vezane za korupciju i skandale. Dalja karijera šefa crnogorske vlade bi danas, nekoliko godina kasnije, mogla biti uzdrmana zbog prodaje fabrike aluminijuma, u blizini glavnog grada Podgorice, ruskom tajkunu Olegu Derpaski. I sam pogođen finansijskom krizom Deripaska već mjesecima u toj zemlji ne plaća radnike, porez niti druge izdatke. On sada čak prijeti da će se i povući iz Crne Gore. Neovisna ekspertica Vanja Čalović o tome kaže:

„Jedino što je vlada uradila do sada je to da nam objašnjava koliki je značaj te kompanije, a ne da razvija alternativne programe, iako je imala ponude da se ulože sredstva u prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju radnika i stvaraju alternative. Šta je uradila vlada? Znači mi smo dozvolili privatniku, novom vlasniku da je u opoziciji i da ucjenjuje državu, jer zatvaranjem Kombinata alumijuma mi ćemo doživjeti tako veliku krizu, kakva se u Crnoj Gori nije desila.“

Od proizvodnje aluminijuma u Crnog Gori ovisi najmanje 8.000 radnih mjesta, a to je gotovo četiri odsto od svih zaposlenih u zemlji uz nezaposlenost koja iznosi 12 odsto. Ukoliko Evropljani, tokom predstojećeg ljeta, ne dođu za vrijeme godišnjeg odmora u Crnu Goru, nova vlada će brzo stajati na klimavim nogama.