1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šantićeve večeri poezije

7. juli 2009

Recesija nije zaobišla ni sadržaje Mostarskog kulturnog ljeta. Ove godine festival će ponuditi tek tri sadržaja - Izložbu Anale crteža BiH, Šantićeve večeri poezije i Mostar blues festival.

https://p.dw.com/p/IiYE
U ponedjeljak (6.7.2009) su otvorene 35. Šantićeve večeri poezije, koje tradicionalno okupljaju pjesnike iz BiH, Hrvatske i Srbije, ali i pjesnike gotovo svih generacija grada Mostara.
U ponedjeljak (6.7.2009) su otvorene 35. Šantićeve večeri poezije, koje tradicionalno okupljaju pjesnike iz BiH, Hrvatske i Srbije, ali i pjesnike gotovo svih generacija grada Mostara.Foto: DW

Programom pod nazivom «Aleksi u pomen», je u foajeu mostarskog Narodnog pozorišta svečano otvorena tradicionalna manifestacija «Šantićeve večeri poezije». Ovogodišnja manifestacija, koju organizuju Muzej Hercegovine i Grad Mostar trajaće tri večeri, a na svečanoj ceremoniji otvaranja, osim prigodne izložbe dokumentarne građe o ovom velikom pjesniku, upriličen je i poetsko-scenski kolaž na stihove hercegovačkih pjesnika pod nazivom «Južna tapiserija». Prema riječima direktora Muzeja Hercegovine, Asima Krhana, ova ustanova svih 365 dana u godini brine o građi Alekse Šantića, koja je sačuvana i tokom rata, a nakon čijeg završetka je otvorena i njegova spomen soba.

Statue von Aleksa Santic Freies Format
Foto: DW

„Cilj nam je da, ove godine, manifestaciju, s lokalnog i gradskog, podignemo na državni nivo, kao što je to bilo i predratnih godina. Stoga, nastojali smo dati i veći angažman u samoj organizaciji, želeći animirati sve druge kulturne institucije“ -istakao je Krhan.

„Želimo pokazati Aleksinu zaljubljenost u njemačku književnost, posebno u Hajnea, kojeg je volio i prevodio a posebno želimo pokazati njegov mostarski identitet“ – kaže direktor Muzeja Hercegovine.

Koliko para toliko kulture

Alma Fazil-Obad – iz Odjela za kulturu Grada Mostara, jedna od organizatorica Šantićevih večeri poezije, ističe da 35 godina tradicije održavanja ove manifestacije dovoljno govori da u Mostaru čuvaju Šantićevu ostavštinu. Ipak, zbog katastrofalne situacije u Gradu Mostaru zbog neusvajanja budžeta i neizbora gradonačelnika, Mostarski ljetni festival je sveden na svega tri događaja: Anale crteža BiH, Šantićeve večeri poezije i Mostar blues festival.

Alma Fazil-Obad . Mostar čuva Šantićevu ostavštinu
Alma Fazil-Obad . Mostar čuva Šantićevu ostavštinuFoto: DW

„Ostalih sadržaja nema iz poznatih razloga. Ono što je dobro i pozitivno je da nismo dozvolili da se ugase ove tradicionalne manifestacije koje imaju svoju vrijednost i uporište u gradu i šire. Osigurali smo sredstva, potrudili se da svaka od ovih manifestacija dobije dimenziju više, pogotovo kada su u pitanju Šantićeve večeri poezije. Posao je bio iscrpniji, ali nadam se da su rezultatu tu.“ – kaže gospođa Fazil-Obad.

Politizacija kulture

Ipak iz SPKD Prosvjeta ističu da bi Grad Mostar mogao mnogo više uraditi na čuvanju i promociji imena Alekse Šantića. Uzmemo li u obzir činjenicu da je mostarska gimnazija koja je nosila ime ovog pjesnika preimenovana, kao i njegova ulica u samom centru grada, dolazi se do zaključka da politika ima udjela u svim segmentima života, pa i u kulturi.

Kuća u kojoj je spomen soba Alekse Šantića je sjedište mostarske Prosvjete
Kuća u kojoj je spomen soba Alekse Šantića je sjedište mostarske ProsvjeteFoto: DW

„Kao i sve u ovoj državi i ovom gradu je ispolitizirano! Govorim nešto za što bi mnogi pokušavali izbjeći razgovor u tom pravcu ili možda to i zanijekali. Činjenica je da se sigurno i sa manje prihoda može učiniti više, naravno ukoliko se to želi“, ističe Ratko Pejanović iz mostarske Prosvjete. „Očito je da nema političke volje za to!“ – dodaje.

Šantićeve večeri poezije nastavljaju se do srijede navečer, kada će biti okončane pjesničkom večeri pod nazivom «O mili časi» na kojoj učestvuju pjesnici iz cijele BiH, ali i Srbije i Hrvatske.

Jedini preostali događaj u okviru Mostarskog ljetnog festivala Mostar Blues Festival, održat će se od 20. do 22. jula.

Autor: Sanel Kajan

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić