Španci žele okončati konflikte na Balkanu

Španski predsjedatelji željeli bi konferencijom, na kojoj će se susresti ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske Unije i šefovi država zemalja Zapadnog Balkana udariti kamen temeljac za integraciju ovog prostora u EU. Nakon iskustava koje je donio granični spor između Hrvatske i Slovenije kao i spora oko imena između Makedonije i Grčke, Brisel bi želio da se izglade konflikti između balkanskih zemalja, prije nego se uopšte krene u evropske integracije.

Ovoj perspektivi na putu stoje konflikt oko Kosova i unutrašnjo-politička situacija u BiH. Srbijanski ministar inostranih poslova Vuk Jeremić je u intervjuu za 'Spiegel' izjavio da se Srbija ne treba prisiljavati da bira između Kosova i integracija u EU. Ali upravo to žele mnogi članovi Evropskog parlamenta i Evropske komisije. Bivši komesar za proširenje Olli Rehn odbacio je 2009. uslovljavanje evropskih integracija Srbije diplomatskim priznavanjem Kosova od strane Beograda. Ali ova pozicija u Briselu sada je sporna.

Diplomatsko rješenje za Srbiju

Za učešće Srbije, pored Kosova na samitu u Sarajevu pronađeno je diplomatsko rješenje. Srbija je iz protesta zbog pozivanja predsjednika Koosva, odbila da učestvuje na konferenciji u Sloveniji. Sada ispred učesnika trebaju da stoje samo natpisi sa imenima, ali ne i koju zemlju predstavljaju. Tako predsjednici Srbije i Kosova, Tadić i Sejdiju mogu učestvovati na konferenciji. U Sarajevo dolazi visoka delegacija EU? Pored šefice diplomatije EU Catherine Ashton i komesara za proširenje Stefana Fuelea, članice zajedničke evropske familije predstavljaće uglavnom ministri vanjskih poslova. SAD će poslati zamjenika šefa diplomatije Jima Steinberga. Samo Nijemci neće imati nikakvog većeg predstavnika. U Sarajevu će se pojaviti državni sekretar u činovničkom statusu Wolf Ruthard.

U Sarajevu se od konferencije previše ne očekuje. Špansko predsjedništvo pred okončanje svog mandata želi pokazati da je nešto postiglo, prenose sarajevski mediji izjave savjetnika članova Predsejdništva. Nada u brzo dobijanje bezviznog režima je nestala, jer je Brisel BiH postavio nove uslove. Na taj način želi se povećati pritisak na RS, da odustane od unutrašnjo-političke blokade državnih institucija. Pa ipak, političari u Sarajevo računaju da će vize bh-građanima za putovanja u zemlje Šengena do kraja godine biti ukinute.

Josipović - važan faktor pomirenja

Važan doprinos u poboljšavanju atmosfere dao je protekle nedjelje hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je posjetio RS. On je skupa sa premijerom ovog entiteta Miloradom Dodikom posjetio selo Sijekovac i položio vijenac. Tamo su hrvatski vojnici 1995. ubili više od deset srpskih civila. Potom su obojica političara posjetili Prijedor, gdje je tokom 1992 na hiljade bošnjačkih i hrvatskih civila odvedeno u logore, mučeno i ubijeno. Novi banjalučki biskup Kramarić zatražio je od srpskih vlasti da olakšaju povratak 200.000 protjeranih Hrvata.

Josipović se prije nekoliko sedmica pred parlamentom BiH izvinuo za napad Hrvatske vojske na Armiju BiH 1993. do 1994. i osudio tajni sporazum između Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH. Ovakav potez Josipovića izazvao je snažne reakcije i unutrašnjo-politička previranja u Hrvatskoj, kako u redovima nacionalistički orjentisanog krila vladajućeg HDZ-a ali i kod premijerke Jadranke Kosor.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić