211209 EU Ratspräsidentschaft Spanien

Koliko se ustvari toga u Europskoj Uniji promijenilo za pola godine, se tek primijeti kad se pogleda unazad šest mjeseci, kad je Švedska sjela u šefovsku fotelju. Tada je švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström predstavila težišta Švedske kao predsjedateljice EU: „Svima nam je jasno, da je to teško predsjedništvo. Novi parlament se tek konstituira, komisija se mijenja, imamo nesigurnost glede institucionalnog okvira s mogućnošću referenduma u Irskoj i imamo gospodarsku krizu."

Potpuno na usluzi gospođi Ashton

Čak ni gospodarska kriza, s današnjeg stajališta promatrano, ne izgleda tako dramatično kao tada. No, prije svega je nestalo one velike nesigurnosti kako će uopće ići dalje s Lisabonskim sporazumom. Taj reformski sporazum Europske Unije je, u međuvremenu, već na snazi, a Unija ima stalnog predsjedatelja Vijeća EU-a, Hermana van Rompuya i zajedničku ministricu vanjskih poslova, Catherine Ashton. Time Španjolska gubi na važnosti. Ali Španjolcima kao da to i ne smeta. Tako španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Ángel Moratinos o sebi govori u trećem licu: „Španjolski ministar vanjskih poslova je potpuno na usluzi gospođi Ashton. Može joj biti od koristi tamo gdje ima više iskustva, bilo da je kad se radi o Bliskom Istoku, Latinskoj Americi, Sjevernoj Africi ili Sredozemlju. Tamo se može surađivati."

A ta posebna iskustva bi trebala i biti neka od težišta španjolskog predsjedanja Unijom. Pogotovo pitanja Bliskog Istoka. „Moja predodžba i moj san je da radim na tome, da 2010. konačno dobijemo jednu palestinsku državu, koja će živjeti u miru s Izraelom. Zašto da još čekamo?" - pita se Moratinos.

Nije dobar trenutak da se raspravlja o Kosovu

Ali i po pitanju proširenja Unije, Španjolci žele napredovati. Po mogućnosti još za svoga predsjedanja žele ugovoriti pristup Hrvatske. A srbijanskoj vladi se očito jako sviđa što je Španjolska jedna od rijetkih EU zemalja koja nije priznala Kosovo. Moratinos se kod teme Kosovo, osjeća stjeran u kut. "Mi u Španjolskoj smo cijelo vrijeme bili izrazito konstruktivni, s izuzetkom nepriznavanja Kosova. Imamo naših pravnih razloga, ali danas nije dan da se o tome raspravlja." Razlog je što se Španjolska plaši da bi se eventualnim priznanjem Kosova unaprijedio baskijski i katalonski separatizam.

Još jedna škakljiva tema koja ih čeka je useljenička politika. Jer, Španjolska je jedna od južnoeuropskih država u koju povremeno stižu useljenici iz Afrike. Kako će se Španjolska nositi s navedenim težištima, pokazat će bilanca za šest mjeseci.

Autori: Christoph Hasselbach / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose