Špirić: kriza ne pogađa BiH

Zbog globalne finansijske krize, oči svjetske javnosti uprte su u međunarodne finansijske institucije, a vlade zemalja članica razmatraju mjere za prevazilaženje krize. Indirektne posljedice krize osjetiće se i u BiH, kaže premijer Nikola Špirić koji je u Vašingtonu razgovarao sa zvaničnicima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

"Razgovarali smo o globalnom poremećaju na svjetskom finanijskom tržištu i uticaju poremećaja na zemlje u regionu i samim tim i na BiH. Ono što mogu da kažem jeste da, na našu sreću, u ovom globalnom finanisjkom slomu, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju će imati manje posljedica vezanih za slom berze, odnosno finanisjkih tržišta. Može se raditi o idirektnim efektima na koje možemo uticati. Ono što se zahtjeva od svih nivoa vlasti jeste da se i dalje čuva povjerenje građana u bankarski sistem BiH", kaže Špirić.

BiH će garantovati depozit od 15.000 maraka

Po okončanju godišnje skupštine Svjetske banke biće poduzete dodatne mjere, ističe premijer Špirić: "Ja ću, po povratku u BiH, sazvati jedan sastanak entitetskih premijera i ministara finansija, agencija za osiguranje depozita i agencije za bankarstvo na kojem ćemo predložiti da država garantuje za depozit od 15,000 KM. Do sada se garantovalo za depozit od 7,500 što bi bilo povećanje za 100 posto. Mislim da je ovo vrijeme da pošaljemo poruku građanima da nema potrebe za paniku, jer stvari možemo držati

pod kontrolom" izjavio je za Deutsche Welle bh. premijer Nikola Špirić.

Ova mjera, dodaje Špirić, osim kratkoročnih efekata usmjerenih na očuvanje stabilnosti bankarskog sistema, označava i približavanje ka iznosu osiguranja depozita koji zahtijeva Evropska unija, a koji iznosi 20.000 eura.

Prioritet BiH: spriječiti rast javne potrošnje

Entitetski ministri finansija su u razgovoru sa zvaničnicima međunarodnih finansijskih institucija prezentirali situaciju u vezi sa pripremama i koordinacijom budžeta za 2009. godinu, kaže Nikola Špirić. "Kada su u pitanju njihove sugestije jeste da se, kod planiranja budžeta, vodi računa o javnoj potrošnji i da planiranje budžeta mora biti realno, odnosno da sve mora imati realne izvore finansiranja. Moramo učiniti sve da se spriječi rast plata i javne potrošnje i to traži našu punu odgovornost u kreiranju budžeta za 2009. godinu", naglašava predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.

U razgovorima sa zvaničnicima WB i MMF-a, Predsjedavajući Vijeća ministara je naglasio da je u interesu BiH da počne brže povlačiti sredstva Svjetske banke. Takođe je istakao značaj stvaranja povoljnije investicione klime. Špirić je rekao da je BiH spremna da učestvuje u svim regionalnim projektima koje kreditira Svjetska banka.