1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta bi danas rekao Hegel?

20. septembar 2010

U Sarajevu je završen XXVIII internacionalni Hegelov kongres, „Hegel i moderna“, na kojem je učestvovalo preko 200 filozofa i profesora filozofije s poznatih evropskih i svjetskih univerziteta.

https://p.dw.com/p/PGKo
Georg Wilhelm Friedrich Hegel jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Bilo je uistinu živo na Hegelovom kongresu u Sarajevu. Jedan od učesnika, Andreas Arndt, doktor filozofije iz Berlina, kaže da je sarajevski kongres, posvećen velikom njemačkom filozofu, bio veoma uspješan. „Privukao je veliku pažnju, a njegov najveći kvalitet je što su naučnici sa svih kontinenata došli u Sarajevo, gdje su veoma živo raspravljali o mnogim aspektima Hegelove filozofije, koji su nosili zajednički naslov 'Hegel i moderna'. Bilo je mnogo riječi i o Bosni i Hercegovini, jer je ova zemlja na nekom putu ka evropskoj moderni. Kada su iznesena brojna različita mišljenja i različite interpretacije Hegelovog djela, kao što se desilo na ovom kongresu, došli smo do nekih razjašnjenja onoga o čemu je Hegel govorio u svojoj filozofiji, a to je veliki kvalitet, kvalitet svakog dobrog i uspješnog kongresa“, kaže profesor.
Njemački filozof Andreas Arndt
Njemački filozof Andreas ArndtFoto: DW/Pirolic

„Dakle, šta bi danas rekao Hegel, kada bi kojim slučajem sišao među nas, u ovu našu, današnju Evropu?“ pitam profesora Arndta. „Ne vjerujem da bi on bio zadovoljan, čak ako bi i pomislio da živimo u nekoj vrsti razumnog stanja, ali usprkos katastrofama koje su se desile u XX stoljeću i unatoč svemu što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, mislim da bi cijenio to što se ljudi razvijaju u duhu slobode, za koju se on, u svojoj filozofiji, najviše zalagao. Za Hegela je istorijski napredak u postojanju svijesti o slobodi“, kaže gost iz Berlina.

Hegelijanski duh iznad Sarajeva

Profesor Arndt već dugi niz godina sarađuje sa kolegom iz BiH, Samirom Arnautovićem, koji je organizovao ovaj kongres. Više puta je boravio u Sarajevu i smatrao je da bi upravo u ovom gradu, bilo dobro da se Hegelov kongres održi. „Što se tiče Sarajeva, ovaj grad ima neki svoj specifičan karakter i nigdje drugdje na svijetu se ne može naći grad sa takvim geografskim položajem u dolini. Pri tome, istorija je vidljiva na svakom koraku. Po zgradama možete da pratite različite periode, otomanski, austro-ugarski, ili moderni. Ima nešto u atmosferi Sarajeva što me se dojmilo već kod prve posjete ovom gradu“, kaže Andreas Arndt.

Publika na otvaranju kongresa
Publika na otvaranju kongresaFoto: DW/Pirolic

„A, to je naš poznati sarajevski duh. Da li ste u njemu pronašli bar djelić hegelijanskog duha?“ pitam mog sagovornika. „Postoji određena atmosfera ovdje, ali, da li je to sad u Hegelovom smislu, to ipak, ne znam. Hegelov pojam duha je jako složen i kompleksan, ali prepoznajem u ovdašnjem duhu ono što je najvažnije, a to je neki novi optimizam i orjentacija prema budućnosti, želja da se ostvari sloboda i pravedna država. Sve je to u procesu nastajanja. Možda je to taj djelić Hegelovog duha za koji me pitate“, odgovara profesor Arndt. Ovaj ugledni njemački filozof je i predsjednik Internacionalnog Hegelovog društva.

Čime bi Hegel bio oduševljen?

Vahidin Preljević, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na Hegelovom kongresu je govorio o Hegelu i paradigmi napretka estetske moderne. „Imali smo dosta suprotstavljenih gledišta, kada je riječ o Hegelovoj filozofiji, različitih škola koje su bile zastupljene, što, naravno, obogaćuje program kongresa i oživljava diskusije koje su ponekad bile zanimljivije, čak i od samih izlaganja“, kaže Preljević i dodaje da ne zna šta bi Hegel danas rekao, ali je siguran da bi se pozabavio ovim vremenom, jer je to osnovna poruka njegove filozofije.

Prof. Dr. Vahidin Preljević za govornicom
Prof. Dr. Vahidin Preljević za govornicomFoto: DW/Pirolic

„Biti u ovom vremenu, promatrati svoje vrijeme i ponuditi rješenja koja bi mogla pomoći. To je ono što danas, ja mislim, nedostaje“, kaže sarajevski profesor. „Hegel bi se vjerovatno, zgrozio nad tim da se politika i religija ponovo miješaju, jer je poznato da je bio veoma oštar protivnik takvih tendencija. U ovom trenutku teško mi je da se sjetim nečega čime bi danas Hegel bio oduševljen, ali možda je to činjenica da usprkos katastrofama XX stoljeća, i usprkos svim greškama koje su napravljene, Evropa ipak, čini jednu cjelinu. To je dobra osnova za dalje, ali takođe i dobra osnova za još veće katastrofe“, kaže Preljević.

„Koliko je Hegel značajan za BiH?“ pitam profesora. „Izuzetno je značajan. Posebno njegova teorija države, koja do danas nije izgubila na svojoj aktuelnosti. U njoj Hegel pokazuje da država mora biti zasnovana na pravu.“

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić