Šta je naučio Washington?

„Suočavamo se sa ogromnom i vjerojatno do sada neviđenom ekološkom katastrofom,“ rekao je predsjednik Barack Obama dvije sedmice nakon ekplozije na naftnoj bušotini Deepwater Horizon pred obalom američke savezne države Louisiane. Obama je tada, tokom svoje posjete pogođenom području, rekao ko je, prema njegovom mišljenju, odgovoran za ovu katrastrofu:

„British Petroleum je odgovoran, i BP mora platiti račun.“

Iscurilo skoro 700 miliona litara

Sedmicama su američka Vlada i cijela zemlja čekale na to da inženjeri britanskog koncerna zatvore bušotinu iz koje je isticala nafta, a koja se nalazila na dubini od 1.500 metara. Cijela operacija trajala je 87 dana, pri čemu je skoro 700 miliona litara nafte iscurilo u more. I sama Vlada morala je pretrpjeti kritike jer nije dovoljno brzo reagirala.

Prve političke mjere poduzete su koncem maja. Bijela kuća je tada donijela odluku o novim pravilima kada je riječ o davanju suglasnosti za naftna bušenja na dubini većoj od 150 metara. Predstavnički dom američkog Kongresa u julu je pooštrio kaznene mjere u slučaju nastanka štete tokom naftnih bušenja. Osim toga Predstavnički dom je zatražio novčanu kaznu od 75 miliona dolara zbog isticanja nafte u Meksičkom zaljevu. No britanski koncern ovu je sumu brzo prevazišao – BP je naime saopćio da ga je katastrofa do sada koštala 11,2 milijardi dolara.

Novo poglavlje u izdavanju dozvola

Na meti kritika našao se i nadležni ured američke vlade koji izdaje dozvole za bušenje nafte. Predsjednik Obama najavio je potpuno nova pravila po kojima će raditi ovaj ured. Tako je u izdavanju dozvola za naftna bušenja započelo jedno potpuno novo poglavlje koje podrazumijeva strožija pravila. Američka Vlada na taj način, kako je rekao ministar unutarnjih poslova Ken Salazar, želi omogućiti sigurno i što je moguće više ekološki osviješteno crpljenje energije.

Američka Vlada je u međuvremenu ukinula moratorij na bušenja na velikoj dubini koji je bio na snazi sedam sedmica. Koncem godine trebale bi biti izdane i prve dozvole. Unatoč velikoj ekološkoj šteti, pritisak američkih saveznih država da se ukine moratorij bio je ogroman. Naime, prema izvješćima savezne vlade, tokom moratorija, u određenim trenucima bez posla je bilo i do 12.000 radnika. S druge strane organizacije za zaštitu okoline oštro su kritizirale ukidanje moratorija na bušenje nafte navodeći da su rizici za prirodnu sredinu još uvijek veliki. Jer na koncu još uvijek je nejasno zašto je došlo do eksplozije naftne platforme Deepwater Horison koja je dovela do najveće ekološke katastofe u povijesti SAD-a.

Autori: N. Marwald/Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić