Štediše konačno dočekale presudu

Štediše su zadovoljne i u nevjerici da su nakon 23 godine uspjeli u svojoj borbi. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je konačnu presudu prema kojoj je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama “Ljubljanske banke” izvan Slovenije. Također, Srbija odgovorna je za povrat iste takve štednje štedišama “Invest banke” izvan Srbije.

Sud u Strazburu donio je konačnu presudu u predmetu"Ališić i drugi protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i BJR Makedonije". Po toj presudi, koja je objavljena na 60 strana, Slovenija i Srbija su odgovorne za vraćanje „stare devizne štednje“ podnosiocima tužbi, nekadašnjim klijentima Ljubljanske banke Sarajevo i tuzlanske filijale Invest banke.

"Sud je potvrdio da su Slovenija i Srbija odgovorne za namirivanje dugova prema tužiocima dvije banke, Ljubljanske banke Sarajevo i tuzlanske filijale Investbanke, i smatra da ne postoji razlog što su tužioci godinama čekali na isplatu njihove štednje", navodi se u presudi.

Čekali smo toliko, čekaćemo još godinu

Miomir Kurušić iz Banjaluke sin je Bore Kurušića koji je cijeli svoj radni vijek proveo radeći u inostranstvu. Porodica ga je viđala jednom godišnje dok nije otišao u penziju. Novac je štedio u 'Ljubljanskoj banci' i 'Jugobanci' sa ukupnim iznosom od oko milion maraka.

Jesmo čuli smo, baš smo radosni...otac, cijela porodica. U današnje vrijeme ne možete biti sigurni dok pare ne legnu na račun ali je ovo ljude sigurno ohrabrilo da borba nije bila uzaludna i da ćemo konačno doći do svog novca. Sada će ova godina dana koliko treba čekati biti dugačka k`o deset godina ali izdržaćemo i to“, rekao je Milomir u prvim reakcijama nakon presude.

Kurušić je jedan od million i 116.000 građana Bosne i Hercegovine koji su svoj novac štedjeli u bankama zemalja biše Jugoslavije, a do kojeg sada ne mogu da dođu jer svi peru ruke od odgovornosti. Odluku suda prokomantarisala je i agent BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić koja ističe da se radi o najvećoj pravnoj bitki koju je BiH vodila: „Sud je utvrdio da su Srbija i Slovenija odgovorne za kršenje ljudskih prava svih štediša Ljubljanske i Investbanke. Naloženo im je da u roku od godinu dana preduzmu sve mjere kako bi vratili štednju“.

Apelantima po 4 hiljade evra

Apelanti, Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, državljani su BiH koji žive u Njemačkoj i koji su se žalili sudu jer nisu mogli da podignu svoje štedne uloge. Sud smatra da Srbija treba Šahdanoviću da plati 4.000 evra na ime nematerijalne štete, a Slovenija Ališićevoj i Sadžaku isti iznos.

Predstavnici udruženja koja okupljaju štediše u BiH zadovoljni su presudom, za koju kažu da je istorijska. Predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić zadovoljan je presudom iako je očekivao da će rok isplate biti bar pola godine: „Čekali smo toliko, moramo biti zadovoljni. Ja sam očekivao nešto malo brže ali eto sada u roku do godinu dana sve moraju završiti“.

Sud je većinom odlučio da Srbija i Slovenija treba da u roku od godinu učine sve što je potrebno kako bi se omogućila isplata štediša pod istim uslovima koji su važili za domaće filijale. To uključuje i izmjene zakonskih rješenja koja bi trebala da daju takvu mogućnost. Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH kaže da sada više nema prebacivanja odgovornosti sa jednih na druge.

Šta sa verifikacijom

„Međutim verifikacija bi mogla biti problem jer sud nije definisao šta znači verifikacija, što opet ostavlja prostor za manipulacije. Nama pravo na verifikaciju može učiniti samo RS, Federcija BiH i Brčko. S obzirom na loša iskustva sa verifikacijom postavlja se pitanje kako će Slovenija i Srbija definisati tu verifikaciju. Biće nam potrebna pomoć u narednim mijesecima kod Suda u Strazburu da se ne dozvoli manipulacija presudom“.

Pored ovoga nejasno je šta će biti sa onom štednjom koja je verifikovana proteklih godina a na osnovu kojih su građani isplaćivani sukcesivno u utvrđenim iznosima na određeni period. U RS taj iznos je bio 2.000 maraka u Federaciji BiH 1.000 a preostali iznos, u dvije rate godišnje na deset godina. Međutim ukoliko se radi o većem iznosu, nakon prve isplate građani su isplaćivani u obveznicama kojima se može trgovati na berzi.

Da li će sada država, odnosno entiteti preuzeti pravo na naplatu verifikovane štednje nije jasno, s obzirom da presuda to ne definiše pa će se o tome morati dodatno vršiti konsultacije. Dok se vlasti Srbije još ne izjašnjavaju o presudi, mediji su prenijeli izjavu premijerke Slovenije u ostavci Alenke Bratušek koja je izrazila razočarenje presudom ali i izjavila da će ona biti ispoštovana.

Bratušek: „Razočarana sam ali odluka će biti ispoštovana“

„ Još nema tačnih procjena koliko sredstava će Slovenija trebati da isplati i zato o visini potrebnih sredstava ne želim špekulisati, ali će se vjerovatno raditi o više stotina miliona evra. Još sam uvjerena da bi bilo ispravno da se taj problem rješava u okviru sukcesije, ali presude sudova treba poštovati, što sam zagovarala uvijek i zagovaram i danas", rekla je Bratušek.

Sudu u Strazburu podnijeto je nešto više od 1.650 sličnih tužbi, većinom protiv Slovenije, a u nekim slučajevima i ostalih država s područja bivše SFRJ, koje zbog nemogućnosti da dođu do svoje stare štednje tuži 8.000 štediša.

Prema raspoloživim podacima, u Bosni i Hercegovini ima million i 116.000 deviznih štediša koji imaju oko tri milijarde i 200 miliona maraka štednje. Od tog iznosa, preko 300 miliona maraka odnosi se na štednju u „Ljubljanskoj banci“, a 200 miliona na „Invest banku“, Beograd. Ovom presudom, nadaju se, njihova agonija koja traje 23 godine konačno će biti okončana. Ovoga puta u njihovu korist.