Štete od snijega u BiH - Kako preživjeti?

Godinama je Arnes Hopovac tražio posao preko biroa za zapošljavanje, a onda je zakupio zemljište, podigao kredite, zadužio se 18.000 KM i pokrenuo plasteničku proizvodnju. Nije ni slutio da će snijeg u samo jednoj noći uništiti sve što je prethodne godine radio. Kaže da su u plastenicima bili proizvodi spremni za berbu.

 „To je bio haos. U noći između petka (3.2.) i subote (4.2.), kada je snijeg počeo padati, pokušali smo spasiti barem jedan plastenik. U subotu ujutro, nakon dva sata, uspio sam se probiti do plastenika i imao sam šta vidjeti. Sve je bilo zatrpano snijegom, uništeno. Odmah sam pomislio na kredite koje treba vraćati“, kaže Arnes.

U plastenicima su bili proizvodi spremni za berbu, priča Arnes. „Ti su nam proizvodi predstavljali neku nadu, sigurnost da možemo školovati dijete, otplaćivati dugove, a sada smo, kao što vidite, došli u takvu situaciju da nemamo ni za život, ni za režije ni za dugove“, kaže Arnes.

Nema dovoljno novca za nadoknadu štete

Ni poljoprivredni proizvođač Alma Bijedić nije uspjela spasiti svoje plastenike. „U dva plastenika po sto kvadrata zasadili smo luk, salatu i špinat. Kada je pao prvi snijeg, ja i suprug smo ga sklanjali sa strane, međutim, te noći je palo toliko snijega da plastenici nisu mogli izdržati i ujutro je sve bilo ravno“, kaže Alma Bijedić.

Snijeg je prouzrokovao velike probleme poljoprivrednim proizvođačima na području Kantona Sarajevo. Oko 98 posto plasteničkih proizvođača pretrpjelo je velike materijalne štete. Na nivou Federacije BiH, štete se procjenjuju od 130 do 150 miliona KM.

„Od države nema pomoći, jer BiH nema ministarstvo za poljoprivredu, a federalno ministarstvo ima tri miliona KM na raspolaganju“, kaže predsjednik kantonalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača Kadrija Tahmaz. „Možda će time uspjeti platiti rad komisija na terenu, a proizvođači će dobiti najmanje“, kaže Tahmaz.

Štetu nadoknaditi u materijalima

Poljoprivredni proizvođači su tražili pomoć i od Općine Ilidža. Općinski načelnik Senaid Memić kaže da su sredstva za nadoknadu štete nedovoljna. „Ako se govori o tri miliona na računu, a potraživanja su 150 miliona, ne znam kako će se to riješiti. Komisije trebaju procijeniti štetu, a treba spriječiti i moguće zloupotrebe“ kaže općinski načelnik Senaid Memić.

I Kadrija Tahmaz upozorava na moguće zloupotrebe u potraživanju sredstava. „Ljudi hoće da uzmu nešto, a da ne rade. To je problem svih nas u BiH. Treba otići na teren, objektivno procijeniti štetu i u materijalima, a ne novcu, nadoknaditi poljoprivrednicima gubitke“, kaže Tahmaz, čiji su plastenici također stradali usljed vremenskih nepogoda.

No, postupak procjene štete mogao bi potrajati, a novca očito nema dovoljno pa se proizvođač Arnes Hopovac pita kako preživjeti. „Veliko je pitanje da li ćemo moći izdržati ovu sezonu. Vidjeli ste plastenike, šteta je ogromna, dugovi stoje za vratom, a najgore je što čovjek stvarno nema ni za života“, kaže Arnes Hopovac.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić