Što se desilo s Hilari Klinton?

Hilari Klinton se prošle sedmice ponovo vratila na političku binu svojim govorom o osnovama američke vanjske politike. Sedmicama prije toga njeni javni nastupi bili su ograničeni zbog slomljenog lakta. Zbog toga je morala otkazati i putovanje u Rusiju tokom kojeg je trebala pratiti predsjednika Baraka Obamu. U njenom prošlosedmičnom govoru nije bilo puno toga novog. Shodno tome američka štampa se bavila pitanjem koliko zapravo utjecaja ima ministrica vanjskih poslova u svom vlastitom području. Utjecaj zapravo u konačnici ima predsjednik Obama koji je od početka svog mandata dao prednost vanjskopolitičkim temama od Iraka, preko Afganistana i Pakistana do bliskoistočnog konflikta.

Anete Hojzer, rukovoditeljica Bartelsman fondacije u Vašingtonu smatra da je konkurencija između Bijele kuće i ministarstva vanjskih poslova normalna: „Uvijek postoji određeni rivalitet između te dvije institucije slično kao što postoji u Njemačkoj između ureda kancelarke i ministarstva vanjskih poslova. Tamo ne postoji uvijek zajedničko mišljenje o svim političkim pitanjima. To u određenim slučajevima također nije tako loše, jednostavno zbog toga da bi sve političke opcije ostale otvorene."

Hojzer ne vidi razloge zbog kojih bi se Hilari Klinton trebalo smatrati izoliranom. Ona smatra da vrijeme Klintonove dolazi s obzirom na teme koje će se narednih mjeseci naći pred predsjednikom Obamom što se prije svega odnosi na efekte američkog paketa za podsticanje privrede.

Brojni konkurenti

No, Klintonovoj nije samo predsjednik konkurencija. Tu je također i u vanjskopolitičkom smislu iskusni zamjenik predsjednika Džo Bajden koji je sada odgovoran za povlačenje američkih trupa iz Iraka, a tu su i dva posebna izaslanika: Ričard Holbruk za Afganistan i Pakistan i Džordž Mičel za Bliski Istok.

No, imenovanje posebnih izaslanika nije usmjereno protiv Klintonove, već je ono neophodno i ispravno kako bi se mogli prevazići brojni problemi, smatra Ajron Dejvid Miler, politolog iz Vudrov Vilson Centra iz Vašingtona:

„Svijet je u prilično velikom neredu. I za velika žarišta kao što su Iran, Afganistan, Pakistan, Irak, Bliski Istok, potom u ophođenju sa Rusijom i Kinom, ne postoje brza i jednostavna rješenja i ona se vjerovatno ne mogu postići ni za vrijeme mandata Baraka Obame i Hilari Klinton. Klintonova dakle stoji ispred groznog svijeta u kojem se promjene ne mogu tako lako postići."

Tek se treba dokazati

Sama Klintonova se bez sumnje trudi negirati svaku sumnju u to da postoje nesuglasice između nje i predsjednika:

„Osjećam se veoma počastvovanom i imam dobar osjećaj kada je riječ o mojim poslovnim odnosima sa Bijelom kućom i mojim ličnim odnosima sa predsjednikom Obamom.", rekla je Hilari Klinton prošle sedmice.

Neki smatraju da je Klintonova bila najbolji mogući izbor za ovu poziciju, barem na papiru. No, da li će ispuniti očekivanja tek će se pokazati.

Autor: C. Bergamnn/Z. Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić