1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Štrajk glađu i reforma pravosuđa

12. januar 2007

Štrajk gladju zatvorenika u nekolko bosansko-hercegovačkih zatvora aktulizirao je pitanje o stvarnim dosezima reforme pravosudja u toj zemlji. Mnogi pravni stručnjaci smatraju da su povredjena ljudska prava onih koji štrajkaju gladju, jer im se sudi po zakonima oji su nedavno usvojeni, a ne po onima koji su vrijedili u vrijeme dok su pocinjeni zločini za koje im se sudi.

https://p.dw.com/p/AUht
Zatvorenici nastavljaju štrajk glađu
Zatvorenici nastavljaju štrajk glađuFoto: DW

Štrajk gladju zatvorenika u BiH se širi. Osudjenici i oni kojima su počeli sudski procesi, uglavnom za ratne zločine, štrajkuju gladju u zatvoru Kula u Sarajevu i u pritvoru državnog suda BiH. Štrajk su započeli i osudjeni u zatvoru Zenica. Razlozi štrajka su različiti. Dok zatvorenici u Kuli i pritvoru Suda BiH traže da im se sudi po zakonu bivše Jugoslavije, pedesetak zatvorenika u Zenici traži dolazak federalne ministrice pravde Borjane Krišto i njeno objašnjenje zašto već dvije godine nije stupio na snagu zakon o pomilovanju.

Mnogo je pravnih eksperata i advokata koji smatraju da su zahtjevi štrajkača gladju da im se sudi po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme kada su počinjena djela za koja su optuženi, opravdani. Jedan od advokata, inače i poznato političko lice, Krešimir Zubak, ocjenjuje da se radi o direktnom kršenju ljudskih prava optuženika, jer ne postoji retroaktivna primjena zakona. Medjutim, doktor Safet Pašić, ombudsman BiH, kaže da je ta institucija za zaštitu ljudskih prava već razmatrala zahtjeve zatvorenika o promjeni zakona :

„Mi smo tom prilikom, u našem odgovoru koji smo im dostavili izrazili stav da je riječ o sudskom procesuiranju i da bi bilo kakvo naše mješanje predstavljalo direktno mješanje u sudsko procesuiranje“.

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, takodjer smatra da štrajk gladju predstavlja vid pritiska na procese koji se vode pred tom institucijom. Ona ističe da neki od onih koji štrajkuju gladju neopravdano traže da im se sudi pred entitetskim sudovima :

„ Jer, na entitetskim sudovima, kao što se zna, a i oni to dobro znaju, uz pomoć svojih branilaca mogu dobiti manje kazne zatvora, nego na državnom BiH“, rekla je Meddžida Kreso.

U cijelom slučaju, koji se pretvara u krizu pravosudnog sistema BIH, zaboravlja se na žrtve, koje u sudskim procesima za ratne zločine žele samo ispunjenje pravde. Kada Hotić, iz udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, o štrajku gladju zatvorenika optuženih za ratne zločine kaže :

„Ja sam za to da se njihova ljudska prava ne ugrožavaju, bez obzira na to o kome se radi. Mi, kao žrtve, ne tražimo nikakve izuzetke, ni otežavajuće okolnosti. Mi samo tražimo da se pravda zadovolji, a zakoni su zakoni“.

Ako ništa drugo, štrajk gladju u tri bosansko-hercegovačka zatvora je pokazao da reforma pravosudja u ovoj zemlji nije završena i da u do sada usvojenim rješenjima ima mnogo manjkavost.