Švedska: Iskaljivanje bijesa zbog socijalne nepravde

Švedska je zemlja u kojoj su mladi obrazovani, a odrasli poštuju zakone. Školski primjer za socijalnu pravdu i integraciju. Međutim, to je i zemlja u čijim gradskim predgađima gore automobili. "Ni u Švedskoj nije zlato sve što sija“, kaže Tobias Etzold iz projekta za sjevernu Evropu fondacije za Nauku i politiku (SWP). "I zemlje koje slove kao dobar primjer, poput Švedske u kojoj dobro funkcioniše socijalna država i u kojoj živi relativno bogato stanovništvo, nisu imune na privrednu i finansijsku krizu u Evropi“, kaže Etzold.

Napetost između bogatih i siromašnih

Ono što savrüeni svijet u sjevernoevropskoj državi potresa su neredi koji su počeli u stockholmskom predgrađu Husby – mjestu u kojem živi 12.000 stanovnika od kojih 85 posto ima migrantsko porijeklo. Tamo je više od trećine stanovništva između 20 i 25 godina nezaposleno. Švedska vlada je nakon krize 2008. i 2009. godine bila primorana sprovesti mjere štednje. Država je reformama privredne probleme brzo riješila. Međutim, njima je znatno pogođeno siromašno stanovništvo.“Vlada se pobrinula za smanjenje naknada za bolovanje i nezaposlene, a sa druge strane omogućila poreske olakšice za bogate“, kaže Etzold. „Tako nešto uvijek vodi velikoj podjeli u društvu između siromašnih i bogatih“, kaže Almut Möller iz Njemačkog društva za vanjsku politiku.

Ovi problemi se jasno mogu vidjeti u Husbyju. Predgrađa su šesdesetih i sedamdesetih godina izgrađena kako bi se dobili jeftini stanovi. U socijalnim stanovima za slabostojeće stanovništvo su se tada uselili Šveđani. Međutim, u te stanove su se iz dana u dan sve više useljavali migranti. "Švedska ima liberalnu politiku useljavanja“, kaže Möller za Deutsche Welle. Šveđani se povlače iz predgrađa, a migranti ostaju. Ako se broj nezaposlenih poveća, onda će nemiri u četvrtima u kojima je pristup obrazovanju i tržištu rada težak biti sve veći. "Broj mladih u Švedskoj koji su bez posla je oko 25 posto, što je preko evropskog porsjeka“, kaže Möller.

Kap je prelila čašu nakon što je policija ubila jednog 69 godišnjeg migranta. Policija navodi da je to uradila u samoodbrani. Sociolog Martin Diewald iz univerziteta u Bielefeldu smatra da situacija ne bi eskalirala da nije bilo tog događaja. Takvi događaji inače često dovode do nasilja. "Kod ljudi koji ionako smatraju da su diskriminirani poveća se agresivnost kada dožive nešto što smatraju napadom“, kaže sociolog Diewald. Razne migrantske grupe u Švedskoj demantuju navode da su poštovane i priznate.

Propali program integracije

Policija navodi da nerede postepeno stavlja pod kontrolu. “Izgredi bi dugoročno mogli doprinijeti da se situacija u predgrađima poboljša”, kaže Tobias Etzold. "Političari su iznenađeni nasiljem jer su problem u predgrađima odavno zanemarili. Možda ova situacija doprinese povećanju svijesti u smislu da vlada nešto mora poduzeti“, kaže Etzold. Program za integraciju, koji je često smatran dobrim primjerom, propao je. Država ubuduće mora više investirati u obrazovanje i tržište rada. Tek tada Švedska može vratiti dobar glas zemlje koja može poslužiti kao model. Trenutno je on više kliše nego realnost.

Autori: Christian Ignatzi / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević